TETU HIKAS METÁFORA; SE MAK ILAS LAFAEK?

 (Hermenêutica oan ida: Entre Fariseu vs Povo)

Hosi: Caetano F. B de Jesus da Costa

Introdução

Klosok loron Juventude Nacional, in memoriam massacre Santa Cruz, trigésimo terceiro aniversário. Ha’u desejo ba imi nebé husik ona rai ne’e, moris Ksolok iha Na’i nia Reino, hosi imi nia sacrificio no aten brani baku hirus matan, atu hetan ukun rasik-an. Parabéns lorico aswain no juventude tomak atu reflete ho kle’an contribuição boot ida nebé sira halo ba rai ne’e. Hosi hakerek simples ne’e atu Juventude labele sai juventuda no lafaek ba malu.

Lafaek ne’e Santo Padre rasik mak afirma nudár linguagem metáfora no loke sarani no povo Timor nia hanoin no repensar. Depois partida hosi Singapura ba Vaticano iha ona princípio identidade hosi Lafaek. Santo Padre haktuir katak Lafaek maka ideologia falsa hosi liur (FRANCÍSCO, Papa, Signapura regresa Vaticano). Tetu hamutuk significa Lafaek ne’e representa saida hosi linguagem metáfora. Em contexto ita compreende katak, ita nia rain ne’e forma tuir figura ilas Lafaek nune’e dalabarak tuir lisan ita hetan Lafaek ita bolu avô Lafaek, mesmo que avô bele han to tolan nia herdeiros.

             Santo Padre Francisco, sucessor São Pedro nian no saseluk Jesus Cristo nian iha mundo nia descreve Lafaek ho ideia (ideologia) hosi liur nebé bele harahun ita nia harmonia, nune’e  halo ita repensar sinais do tempo tamba Lafaek hosi rai liur bele tolan ita nia cultura. Simplesmente mósu conotativo ida nune’e, tamba ilas Lafaek iha ita rain halo hela debu no be lihun bar-barak nune’e iha fatin sira hanesan ne’e facil atu sira moris no cresce iha nebá.

Em fim, sira nia alimentos maka ita nia valor no princípio cultural sira. Nune’e ita tenke matan moris no neon moris hanesan povo ida ho meneira fiar no éthos’’ Fiar, Cultura’’ ida forte perante fenómenos nova invasão. Sasukat boot ita povo nian maka hatene dicerne buat nebé ha’u nian no ema nian ho condição mundo aberta nebé buat hotu easy going (conhecer a coisa mais próprio). Acto de conhecer ne’e nudár roman hosi capacidade de pensar, ao passo que refletir ne’e maka too iha fase ida ita hanaran juizo intelecto. Por enquanto, agente ativo afirma buat ne’e la di’ak ba sociedade no mós buat ne’e la loos, entre coisa di’ak no at, loos no sala.

Em terapia filosófica buat nebé di’ak la significa nia loos, maibé automaticamente buat loos ne’e significa di’ak. Meios ida ita hatene katak tau buat hotu tuir nia fatin, maibé questão maka ne’e, fatin la iha ne’e tau tan iha nebé? automaticamente iha Lafaek nia matan tolan tia de’it  Deus que sabe então halot buat nebé lian la iha ne’e lulun tia, ne’e linguagem simbólico Lafaek kulit Timor maibé mentalidade fariseu. Iha aspeto balun mak sai interresante iha inside the box hosi ilas Lafaek ho modelo  rua: Lafaek rai maran no bé maibé Lafaek hotu. Santo Padre afirma Lafaek ida bé laran (Tasi) tamba nia nani no hakuur rai barak to tama ita rai. Ne’e tamba ilas Lafaek hatene malu tamba sira Lafaek hotu, tamba nia belun balun halo ona bé debu no mota ki’ik inventada atu lafaek seluk ba moris no promove ha’u nia valores atu harahun povo  nia cultura (mina morin). Nune’e ambiente balun hosi estado ne’e fo espaço ba lafaek sira hodi dehan bem-vindo ba malu.

            Nune’e ema balun ho caracter Lafaek trata diagnóstica de’it la to’o tamba nia considera nia an loos hosi fat-fatin maibé abandona nia consiêcia rasik, nune’e ho hanoin simples ne’e hanesan roman ki’ik ida ba fuan toos nebé la considera vivência social povo ida nian. Nune’e mecanismo própria terapia filosófica Lafaek rai maran nebé hahu ikun sai ho mentalidade colonial sobu no baku cidadão nebé buka moris iha dalan ninin lakon maneira educativo ho nia povo rasik, ida henesan ne’e ita lakon total sentido democrasia iha  Timor-Leste tamba dala barak  iha kakutak maibé usa fali ain tuur maka hanoin ikus mai resulta agressão física. Se quando entendimento claro hosi parte rua sei hamósu consenso nebé estavel no mais educado. (Lê, HABERMAS, J, Pre- political Foundation of democratic Constitucional state, Trac Brian Mcneil, P.19-52).

Poder dilalética comunicativo folin laek iha pensamento brutal, hatene de’it maka sama no harahun sasan.  Nune’e hanesan ho lafaek tamba iha instituto predator mesmo balun dehan ne’e avô, maibé avô tolan no sama belar povo ki’ik ho decisão sira. Em momento povo ki’ik sempre lakon nafatin sira nia direito iha dasi nia leten, ne’e tamba lafaek salva lafaek. Maneira atu ultrapassa alegoria caverna povo tenke sábio hili nia ukun Na’in tenke hanoin ho kle’an katak, ida uluk nebé histórico no ida político la hanesan Tuir Hegel nia conceito afirma katak o movimento histórico (Lê. GEORG, W. F. Hegel. FILOSOFIA DO DIREITO, P.18.).

Síntese hosi Santo Padre nia mensagém lalika husik Lafaek sira tolan mós ita nia cultura (FRANCÍSCO Papa, missa em Tasi Tolu, Dili).  Lalika husik fariseu sira bobar lia hasoru ita bebeik, no lalika fo tan ona ita nia kabas atu sira sama nafatin nune’e coisas mais realístico ita bele confere, sira usa ita nia força atu alcança sira nia progeto.

Hosi evento espiritual ne’e, Sua Santidade nian mensagem moris nafatin iha ita nia fuan  hanesan graça mina morin atu ita preserva mina morin evangélica no habelar no  buka hakas an atu graça no mensagem evangélica ne’e  fahe ba ema seluk “do ut des’’ nune’e hosi visita Sua Santidade Papa Francísco nian iha rai doben Timor-Leste nudár momento ksolok no graça ba povo tomak, mesmo fariseu no Lafaek Na’in balun mós mósu iha zona aman ne’e.

SE MAK FARISEU?

            Automaticamente ita sempre hetan no rona figura farisaíca iha contexto histórico haktuir iha episódio bíblico em momentum nia origem mai hosi grego antigo фαρισαῖὁʕ se iha hebraico prushim no fundo provêm hosi liafuan parash pode ser ita dehan separar, haketak, afastar eh hadok. No caso ba sira hakekat no hadook an hosi sociedade tamba  sira considera superior no nakonu ho prestígo, fama, popularidade no moralmente justo mas no fundo laek loos. Ida ne’e mak Preferência comportamento hosi fariseu hipocrisia, legalismo no  preocupação excessiva  hosi aparência externa no moralidade religioso.

Comunidade fariseu  moris iha cultura judaica nian, sira nia soin no fama mak iha poder facista no sira moris kesi metin iha lei moises nian no sira exerce papel iha estado no mós uma creda. Simplesmente ita bele compreede sira mak estado no estado maka sira, L’etat C’moi. Sira halo buat hotu iha domínio no vontade sira, nune’e grupo fariseu no escriba ne’e grupo boot no iha forsa total atu hamonu se de’it wainhira satan sira nia interese no tuir lisan no cultura sira nian maka personagem importante iha regime ida nia laran  tanto iha nivel político no mós eclesial. Sira obedece ba lei Moises nian maibé sira ignora presença Mesiánica nian, nebé kesi reino rua ‘’ Celestial no terrena’’. Nune’e ita bele comprende se mak fariseu oinsa sira nia vida perante cultura judaíca.  Emboot maibé la iha integridade moral no caso perde total sentido de hospitalidade, acolhemento no política de ternura, iha de’it sira nia ulun fatuk maka sai “asu fuik’’ linguagem simbólica ba política brutal, cruel no nakonu ho opreção no hanehan ema ki’ik no mukit nebé buka moris iha dalan ninin.

            Fariseu  sempre iha zona aman tamba tabele metin iha Herodes no Pilatos nia kalilin hun, buat hotu mai ho base legal no formal maibé justiça sira sama belar tia, silu halo tohar iha sira matan, no aspecto seluk ita haré método ba sira halo justificação  la claro  no la justo, nakonu de’it ho título superioridade no hipocrisia nune’e dialética ho fariseu ne’e susar boot hanesan santanas haré Cruz.

             Fariseu dehan, imi la hatene saida maka Moises simu iha foho Sinai, ho compreenção ba loos mai loos, tuir grupo fariseu sira aproveita ho acto formal nebé interpreta tuir gosto (selera) mesmo dala barak la loos. Nune’e regime balun sira produz hodi fo espaço ba publicano investe nune’e sira decide futuro rai ida nina iha de’it nakukun laran, Quo Vadis? se povo la hola parte ativo iha desição pública maka sei iha tendência boot ba lafaek sira. Nune’e ha’u hanoin preferência ilas lafaek ema hotu iha diferente maka qualidade kanten hosi lafaek seluk nebé la organizado.

 Papa Francísco exorta nia mensagen profético  atu cuidado povo. Significa ita tau matan ba ema seluk hanesan hanesan natureza humana nune’e mós líder ida tau matan ba nia povo. Ne’e mós sai valor diak ida nebé mak afirma política da ternura no simplicidade ukun Na’in ida nian, hatudu nia humildade perante nia povo (Cfr FRANCÍSCO, Papa Fartelli Tutti, Cap V,  O maior Política). Tamba tuir vigário Cristo nian, povo folin boot ba rai ida  nune’e lalika husik Fariseu sira mai bobar imi ho lia falso no conciência delek ho caracteristica farisaíca ohin loron nian. Biar nune’e fariseu ohin loron lao livre loos. Pergunta loos maka ne’e, saida maka sala ho ita?

SE MAK POVO TIMOR-LESTE?

Santo Padre Francísco nia mensagem sira durante nia visita, constantamente sempre mósu liafuan povo, nune’e book ita nia fuan no hanoin se mak povo Timor ba Santo Padre Francísco? iha viágem nia laran Santo Padre expressa kle’an katak nia laran monu ba povo Timor-Leste (FRANCISCO Papa, iha avião regressa ba Vaticano), Sentimento ida apaixonado nudár acolhador Cristo Jesus nian tamba laran maus no haraik an.

            Etimologicamente liafuan povo, provêm hosi lian latin populus, nune’e iha era romano antiga  exprimi qualidade do cidadão no sentido conjunto de indíviduos  que habitam no mesmo território ou região, que possuem certas característica comuns e que tem uma relativa consciência de sua identidade, Ex Povo Cananeu, Judeu, Romano e Povo Timor ect.  Nune’e iha mundo Grego povo ne’e, idêntico ho bem comum no continuação hosi  bonum comunae. Ne’e mak qualidade de feliz, eudaimonia. (Aristóteles, Ética Nicômaco, p. 75).

            Povo ida deve ser orgulho ho lisan no fiar ida, nune’e mós hanesan povo Timor  ho conjunto dos costumes no valores nebé sai ita nia lisan no sai mata dalan atu ita sobrevive iha tempo global iha tempo ohin loron. Ita Timor-Leste iha hábito cultural ida kle’an nebé ema seluk la hetan previlégio furak ne’e hodi halibur ita hamutuk iha kakuluk cultura nian. Hahu hosi lorosa’e to’o loromonu no rai ketan Oecusse Ambeno to’o Tutuala iha Lospalos nakonu ho étnia nudár família ida rai Timor-Leste nian. Iha êxodo jornada povo Timor lorosa’e nian nakonu ho história moruk no falun ho mataben iha tempo ocupação no invasão  colonial. Iha momento nebá sira explora soin tomak povo Timor-Leste no sama rahun princípio humano perante fenómeno vazio existencial iha nebé moris ne’e mukit tebes hodi halerik ba paz no justiça. Maibé povo Timor la abandona sira nia fiar no cultura, nune’e wainhira São João paulo II nia presença iha Timor-Timur altura nebá sai papel imporatnte iha Kreda no mós estado,  “imi mak masin no roman mundo nian”. Elemento masin ne’e sai cultura atu hamer buat hotu no saboreia buat hotu nune’e masin nia mer sai dona in casa propria. Outro aspecto roman ne’e nudár símbolo teológico apesar de fé no convição nebé povo manifesta ho sentido mais profundo. Nune’e, S. João Paulo II hatene kle’an situação rai laran no sai vox profético iha mundo internacional nia matan atu tau atenção no prioridade ba (via crucis) ou dalan cruz ba povo Timor-Leste nian, perante  experiência dolorosa invasão Indonésia.

 Dentro nia cátedra papal sai duni profeta ba povo Timor ho nia presença, ênfatiza duni resistência cultural ba horizonte foun tuir dinámica no renovação iha referência política ba to roman ida restauração da independência hanesan soberania foun hodi hakotu conflito invasão ho Indonésia. No fim, Roman ne’e to’o duni ita matan nudár spes salvi iha êxodo fiar nian.

            Povo Timor passa tempo lubuk ida ho década tolu ho balun. Povo Timor renova fila-fali compromisso fiar ho visita apostólica sua santidade Papa Francísco nia presença iha Timor-Leste durante loron tolu. Ne’e sai evento boot ida iha história povo Timor-Leste no mós nunca mais atu repete iha tempo tuir mai. Iha momento hanesan halo Sua Santidade laran monu ba Timor-Leste ne’e previlégio no honra boot ba povo Timor. Nia bolu atenção atu ita reflete ho kle’an tema refere “halo imi nia fiar, sai imi nia Cultura”.  Habadak lia ho designação sentido cultural povo Timor ne’e forte no sai ona modelo moris povo fiar nian. Povo entusiasmo no sai elemento importante em contexto fiar no cultura. Ho presença Papa Francísco lori ita hatene buat foun maka, labele sai lafaek ba ema seluk nia moris tamba povo Timor-Leste nia lisan no lei ida maka empatia no acolha ema nebé laran susar no neon laek.  

PRUDÊNCIA HO ILAS LAFAEK.

Santo Padre dehan cuidado ho lafaek sira nebé mai han imi nia cultura. (FRANCÍSCO, Papa, Mensagem missa iha Tasi-Tolu Dili) Santo Padre consegue lê hetan lakunas boot ida hosi Povo Timor-Leste perante tempestade era digilitalização. Iha momento hanesan ideologia sira nebé mai ho capital boot hodi sosa kotu valor no fiar ema Timor nian.

Actos prática hosi conciência falta ne’e mai sobu no book uluk maka povo ki’ik nebé iha nivel economia fraca. Hosi ne’e façil ba sira haboot no hametin liu tan hanesan ha’u dehan ona, hahan ba sira maka povo nia valor moris entre fiar no cultura.

Iha loron tolu visita Sua Santiade Papa Francísco liu-liu molok missa remata mensagém ida forte tebes maka, ‘’buat nebé di’ak liu nebé Timor iha ne’e la’os ai-kameli ka riku soin sira seluk maibé imi nia povo maka di’ak liu tamba ne’e cuidado ho Lafaek nebé hakarak mai tolan ita nia cultura’’. Lafaek ne’e significa ideologia sira nebé mai hosi liur hodi harahun fiar no cultura povo nian. Invasão colonial dentro ideologia la’os ona força físico maibé mental nudár forma foun iha tempo ohin loron.

           

 Ao ver iha problema social mósu mai ho interpretação oi-oin kona-ba ilas Lafaek dentro multi dimenção mak hanesan:

  1. Lafaek sira maka hahu hakat mai no book ita nia fiar Cristã Católico ho dimenção oi-oin.
  2. Lafaek ida maka ideologia ho consiencia falsa.
  3. Lafaek ida ukun no tolan povo ki’ik nia osan no sama belar democracia.
  4. Lafaek ida maka tolan unidade nasional.
  5. Lafaek ida maka tolan relação entre amigos, família, lisan eh cultura.
  6. Cuidado mós ho Lafaek sira nebé mai tabele hela iha liurai Timor nia kabas tamba nia buka hela zona aman iha be lihun sira.

            Thomas Hobbes iha nia livro  De Cive nia  aborda ema político sai hanesan asu fuik ba nia maluk seluk ida ne’e mak sai estado natureza ita ema nian. Hobes dehan buat impotante  jus naturalis ( natureza de direito ) ema ne’e livre, atu atribui nia poder tomak no haforça, hametin nia vida nune’e autor exprime linguagem ‘ asu fuik’ hodi hadau fatin no hametin nia poder, nune’e ita ema buka dame iha fuan laran no alerta ba to’o mehi ne’e. Se por enquanto la iha ona dame ita usa fali sasan hotu no kbiit ema nian hodi funu. Por fim, ita compreende wainhira asu fuik ida hamlaha nia maluk rasik mós nia sei tata halo rahun, ( HOBBES, Tomas, Leviatã forma e poder de um estado eclesiastico e Civil, P.47)

             Iha livro Leviatã, Thomas Homes afirma natureza ema nian hanesan “Lobo” animal fuik. desde que nia moris la hatene nune’e wainhira Leviatã mósu mai karik la iha pessoa ida atu satan netik, buat hotu iha oin nia tolan tomak no sama belar. No caso tuir Hobes afirma tamba dimenção natural hanesan predator, Lafaek  no sai asu fuik ba ema seluk homo homini lupus nune’e, se mak forte nia mak los no nia maka manan no se mak fraco soe sai ba liur sama belar tiha mós di’ak que importa hetan poder, biar maluk rasik mós sama belar tiha. Por momento ita hare iha pódio político, Pode ser ilas lafaek nebé mai han no oho buat di’ak no kmanek sira iha ita nia fiar cultura.

            In momento vox profético hosi Sua Santidade Papa Francisco atu ita hadomi ita nia cultura no valor moris nian tuir ema fiar Cristão Católico. No princípio contraditório tenke mósu hodi rejeita ilas Lafaek sira nebé ho maninga mai kili ita ho ideologia temporal no sem princípio no horizonte moris nian. No ema ida-idak tenke hamrik ho neon metin no responsável hodi dehan “lae” ba manobra ideologia barato no false knowledge.  Se calhar, ita haré ho ponto crítica homo homini lupus ne’e hatene lê sinais tempo iha momento nia atu tama no taka, no caso nia instinto hosi espécie predator ne’e forte tebes atu sai leão ba nia belun sira tamba de’it atu mantein nia poder no fama. Tamba ne’e iha backgruond (latar belan) hosi homo homini lupus ne’e iha kedas power of knowledge nune’e iha forma realístico tudo possivel. Hosi ne’e ita nota katak ema ki’ik sai eskada ba sira nia hakarak nebé la nahas.

Consideração Final.

Santo Padre Francísco nia mensagém furak ida maka,  “Buat di’ak liu nebé iha Timor-Leste la’os Ai-kameli ka rikusoin sira seluk, maibé nia povo maka di’ak liu”, (FRANCÍSCO Papa, missa em Tasi-Tolu).  Rai ne’e hakmatek wainhira ema ida hatene halo dame ho nian an no nia serviço. Peace with your self be peace with other ho hanoin malirin no fuan boot, neon badaen. Maibé oin seluk fali iha ita nia rain, lafaek siak demais ho nia decisão político la iha domin, mesmo que ho título a little vatican in asia  que orgulho.

            Sua Santidade Papa Francísco nudár vigário Cristo nian husu atu halo política ternura ho nia povo, ema ki’ik no periferia buka dame iha mundo rai klaran atu hetan paz no harmonia, nune’e klosok política nian maka deseja paz harmonia ba nia povo.

             Por vez, Sua Santidade visita Timor-Leste nunca haluha iha nia fuan ho povo Timor nia entuziasmo simu Papa nia presença. Ema hotu hakarak hamrik ho Papa Francisco até que balun dehan simu bensa no kona de’it nia liman no hatais mós senti abençoado tebes. No ikus mai povo fiar Na’in nia ternura sai resposta ba Santo Padre nia domin no fuan ne’e monu loos ba rai ne’e. Em suma, iha encontro ho Presidente República Dr. Jose Ramós Horta, Santo Padre fo ênfase no encoraja povo atu moris klosok fiar nian iha harmonia no diálogo ho cultura. Ne’e momento kmanek atu preserva nafatin legacy, nune’e wainhira iha moris fiar no cultura Timor nian maka ita sei hatene lolos ita nia princípio identidadae  hanesan ema Timor. Arauto papal ne’e sai momento kmook atu ita hateke ba Cruz hodi purifica ita nia defeito humana. Hadomi ita nia fiar iha dimenção hot-hotu.

            Durante visita Sua Santidade Papa Francísco iha Timor-Leste nudár mina morin evagélica ba povo Timor-Leste atu preserva ho di’ak perante nia presença no mensagen sira nebé hakonu ho domin. Nune’e humano ida la iha ona domin ba nia belun sira, ne’e hahu hatudu sinal inamizavel no iha potencialidade  nakonu ho hipócrisia.

            Iha momento visita Sua Santidade Papa Francísco hatene kle’an dentro dificuldade vigéssimo segundo restauração independência. Antes de São João Paulo II mai kari fini ba libertação ukun rasik an no sai vox profético ba povo iha cátedra papal hosi  presença Santo boot ne’e hakotu conflito povo Timor-Leste ho Indonésia.

Nune’e pioneiros eclesial partisipa ativa dentro êxodo alegoria da caverna (Lê CRDTL art. 11 ), hamutuk ho frente tolu no tane base de apoio ida forte mesmo lafaek no fariseu depois de ukun an hamriik iha oin hodi baku mós hirus matan sai narador autodiegético iha processo resistência.

Mensagem hosi Santo Padre enfatisa ita atu cuidado ho lafaek, de acordo com Papa Francísco designa metáfora ideologia nebé nebe maka mai hodi sobu valor cultural iha Timor-Leste. Loos duni ita iha hela esfera fenómeno ida nebé lori incerteza ba ita nia cultura fiar nian. Iha momento barak maka hewai nia fiar no cultura pátria nian hodi inventa natureza humano tuir conciência falsa.

             

 Nota referencias.

  • Abbagnano, Nicola. Dionario Filosofia, edição e ampilada edição 10 coordenada, ALFREDO Bosi, São Paulo, 2007.
  • Kleinman, Paul Tudo que você precisa saber sobre filosofia: de Platão e Sócrates até a ética e metafísica, o livro essencial sobre o pensamento humano, tradução Cristina Sant’Anna. – São Paulo: Editora Gente, 2014.
  • Biblia Sagrada versão dos textos origiNa’is Difusória Francíscanos, Lisboa/ 2001.
  • Reale G. Antiseri, História da filosofia comtemporânea, Vol, VII, italia 1997.
  • Mensagens Visita apostólica Sua Santidae em Timor Leste, 09-11 de setembro 2024.
  • Thomas Hobbes, De Cive (sobre el Ciudadano), Editorial, S.A Madrid, 2000.
  • Sabemós e Podemós e devemós vencer, Editor. Martinho G. Gusmão, 2017.
  • Martinho G. Gusmão, art, Pemikiran Filsuf Fenomelogi yang menjadi Paus Yohanes Paulus II,Schola revista filosófia e teologia, Vol, I, 2014.
  • GEORG, Wilhelm Friederi Hegel. filosofia do Direito, trad Paulo Meneses, ed, Säo Paulo, Brazil.

Powered By WordPress | LMS Academic

content-1701

sabung ayam online

yakinjp

yakinjp

rtp yakinjp

slot thailand

yakinjp

yakinjp

yakin jp

yakinjp id

maujp

maujp

maujp

maujp

slot mahjong

SGP Pools

slot mahjong

sabung ayam online

slot mahjong

SLOT THAILAND

article 328000621

article 328000622

article 328000623

article 328000624

article 328000625

article 328000626

article 328000627

article 328000628

article 328000629

article 328000630

article 328000631

article 328000632

article 328000633

article 328000634

article 328000635

article 328000636

article 328000637

article 328000638

article 328000639

article 328000640

article 328000641

article 328000642

article 328000643

article 328000644

article 328000645

article 328000646

article 328000647

article 328000648

article 328000649

article 328000650

article 328000651

article 328000652

article 328000653

article 328000654

article 328000655

article 328000656

article 328000657

article 328000658

article 328000659

article 328000660

article 888000056

article 888000057

article 888000058

article 888000059

article 888000060

article 888000061

article 888000062

article 888000063

article 888000064

article 888000065

article 888000066

article 888000067

article 888000068

article 888000069

article 888000070

article 888000071

article 888000072

article 888000073

article 888000074

article 888000075

article 888000076

article 888000077

article 888000078

article 888000079

article 888000080

article 888000081

article 888000082

article 888000083

article 888000084

article 888000085

article 888000086

article 888000087

article 888000088

article 888000089

article 888000090

article 868100041

article 868100042

article 868100043

article 868100044

article 868100045

article 868100046

article 868100047

article 868100048

article 868100049

article 868100050

article 868100051

article 868100052

article 868100053

article 868100054

article 868100055

article 868100056

article 868100057

article 868100058

article 868100059

article 868100060

article 868100061

article 868100062

article 868100063

article 868100064

article 868100065

article 868100066

article 868100067

article 868100068

article 868100069

article 868100070

article 868100071

article 868100072

article 868100073

article 868100074

article 868100075

article 868100076

article 868100077

article 868100078

article 868100079

article 868100080

cuaca 898100011

cuaca 898100012

cuaca 898100013

cuaca 898100014

cuaca 898100015

cuaca 898100016

cuaca 898100017

cuaca 898100018

cuaca 898100019

cuaca 898100020

cuaca 898100021

cuaca 898100022

cuaca 898100023

cuaca 898100024

cuaca 898100025

cuaca 898100026

cuaca 898100027

cuaca 898100028

cuaca 898100029

cuaca 898100030

cuaca 898100031

cuaca 898100032

cuaca 898100033

cuaca 898100034

cuaca 898100035

cuaca 898100036

cuaca 898100037

cuaca 898100038

cuaca 898100039

cuaca 898100040

cuaca 898100041

cuaca 898100042

cuaca 898100043

cuaca 898100044

cuaca 898100045

cuaca 898100046

cuaca 898100047

cuaca 898100048

cuaca 898100049

cuaca 898100050

cuaca 898100051

cuaca 898100052

cuaca 898100053

cuaca 898100054

cuaca 898100055

cuaca 898100056

cuaca 898100057

cuaca 898100058

cuaca 898100059

cuaca 898100060

cuaca 898100061

cuaca 898100062

cuaca 898100063

cuaca 898100064

cuaca 898100065

cuaca 898100066

cuaca 898100067

cuaca 898100068

cuaca 898100069

cuaca 898100070

cuaca 898100071

cuaca 898100072

cuaca 898100073

cuaca 898100074

cuaca 898100075

cuaca 898100076

cuaca 898100077

cuaca 898100078

cuaca 898100079

cuaca 898100080

cuaca 898100081

cuaca 898100082

cuaca 898100083

cuaca 898100084

cuaca 898100085

cuaca 898100086

cuaca 898100087

cuaca 898100088

cuaca 898100089

cuaca 898100090

cuaca 898100091

cuaca 898100092

cuaca 898100093

cuaca 898100094

cuaca 898100095

kasus 898100011

kasus 898100012

kasus 898100013

kasus 898100014

kasus 898100015

kasus 898100016

kasus 898100017

kasus 898100018

kasus 898100019

kasus 898100020

article 898100021

article 898100022

article 898100023

article 898100024

article 898100025

article 898100026

article 898100027

article 898100028

article 898100029

article 898100030

article 898100031

article 898100032

article 898100033

article 898100034

article 898100035

article 898100036

article 898100037

article 898100038

article 898100039

article 898100040

article 898100041

article 898100042

article 898100043

article 898100044

article 898100045

article 898100046

article 898100047

article 898100048

article 898100049

article 898100050

article 898100051

article 898100052

article 898100053

article 898100054

article 898100055

article 898100056

article 898100057

article 898100058

article 898100059

article 898100060

article 710000031

article 710000032

article 710000033

article 710000034

article 710000035

article 710000036

article 710000037

article 710000038

article 710000039

article 710000040

article 710000041

article 710000042

article 710000043

article 710000044

article 710000045

article 710000046

article 710000047

article 710000048

article 710000049

article 710000050

article 710000051

article 710000052

article 710000053

article 710000054

article 710000055

article 710000056

article 710000057

article 710000058

article 710000059

article 710000060

article 710000061

article 710000062

article 710000063

article 710000064

article 710000065

article 710000066

article 710000067

article 710000068

article 710000069

article 710000070

article 710000071

article 710000072

article 710000073

article 710000074

article 710000075

article 710000076

article 710000077

article 710000078

article 710000079

article 710000080

article 999990001

article 999990002

article 999990003

article 999990004

article 999990005

article 999990006

article 999990007

article 999990008

article 999990009

article 999990010

article 999990011

article 999990012

article 999990013

article 999990014

article 999990015

article 999990016

article 999990017

article 999990018

article 999990019

article 999990020

article 999990021

article 999990022

article 999990023

article 999990024

article 999990025

article 999990026

article 999990027

article 999990028

article 999990029

article 999990030

article 999990031

article 999990032

article 999990033

article 999990034

article 999990035

article 999990036

article 999990037

article 999990038

article 999990039

article 999990040

content-1701
error: Content is protected !!