Introdução
Iha artigo ida ne’e, hau hakarak halo defesa de honra ba crítica nebé lansa husi amigo di’ak na’in rua: Antonio Octaviano Marcelo da Cunha ho Adelino dos Santos Elo, hasoru ha’u nia artigo ho titulo: Oinsá valores Cristãos bele sai base ba Democracia, nebé pública iha página official ISFIT nian. Husi título artigo ne’e, consegue book ema barak atu tama klean hodi lê inclui amigo di’ak nain rua. Ha’u mos la haluha agradece ba imi nain rua, tamba bele fo tempo hodi lê fila-fila ha’u nia artigo no halo mos análiza hodi crítica buat balun nebé sira na’in rua la consegue entende didiak. Maibé, em geral, ha’u nia artigo ne’e hetán apreciação no motivação husi ema barak atu ha’u continua hakerek no continua pesquisa. Ha’u hanesan estudante nebé la’o hela iha processo aprendizagem, ha’u sempre kaer metin princípio da sabedoria nebé professor boot Sócrates hatuur nanis ona katak “só sei que nada sei”, ha’u hatene de’it katak ha’u la hatene buat ida, tamba ne’e, husi ha’u nia la hatene buat ida ne’e mak book ha’u loron ba loron atu buka hatene.
Além de, ha’u nia artigo ne’e hetán apreciação, maibé hetán mos insatisfação husi beleun nain rua iha leten ne’e. Wainhira ha’u halo tiha leitura ba sira nain rua nia artigo crítico ne’e, ha’u foin descobre katak sira nain rua alergia ho ha’u nia titulo hodi conclui katak ha’u halo descriminação ba religião, ha’u hakarak hatama teocracia iha democracia hodi hatuur termo secularização, tamba ha’u temi liafuan valores cristãos iha democracia no sira nain rua nia fundamento mak pluralismo nebé consagra iha Constituição RDTL no cita mos autor barak hodi hatudu katak sira lê livro barak no hakarek rebo-rebo maibé mai ha’u nebé la lê livro barak ha’u haré katak sira lê livro barak no hakerek naruk maibé dehan buat ki’ik oan ida de’it iha leten ne’e tamba ne’e sira nia artigo ne’e ha’u bele dehan: “fala muito, mas não diz nada”.
Ha’u nia pergunta ba ita boot nain rua hanesan ema crítico no intelectual atu haklean to’ok: Se ha’u temi valores cristãos iha democracia ne’e hanesan sala boot no soke moru ba imi nain rua, então imi dehan to’ok democracia mak tama uluk iha Timor ka valores cristãos mak tama uluk iha Timor? Sira nain rua se mak tama uluk no ida nebé mak peso liu iha Timor? Se ha’u halo descriminação no redução ba religião seluk tamba ha’u temi liafuan valores Cristãos sai base iha democracia, então Constituição mak halo uluk descriminação no redução boot, basá iha Constituição reconhece luta Igreja católica nia hodi consagra iha Constituição, tamba ne’e ha’u husu amigo nain rua se imi lori leku-lekun Constituição karik loke hodi buka to’ok lifuan católico ne’e mosu iha Constituição ka lae? Se mosu então mosu tamba sa?
Tansá imi la critica uluk lai constituição tamba temi de’it religião católica hodi descrimina religião sira seluk? Tamba sá constituição la reconhece mos luta religião sira seluk nian hodi hakerek hanesan religião católica iha Constituição? Se constituição reconhece ona luta religião católica nian hanesan factor importante no determinante ida mos ba ukun rasik-an tamba sá mak la reconhece mos valores cristãos nian sira nebe mossionário sira kari hela hanesan fini iha bei-ala sira nia fuan laran, tutan mai maun boot luta na’in sira? Maun boot sira ne’e barak la sai husi colegio no seminário nia mahan? Iha seminário la hanorin valores cristãos? Ba ita boot nain rua valores cristão ne’e saida? Keta ita boot nain rua mos pernah moris iha valores cristão nia mahan karik? Oinsa mak ita boot nain rua bele conclui katak ha’u temi de’it valores cristãos sai base ba democracia katak ha’u muda ona Sistema ba teocracia? Oinsa mak valores cristão sai de’it base iha democracia, nakfilak kedas ba teocracia? Teocracia ne’e poder ka valores? Ha’u koalia kona-ba valores ka poder?
Dala ida tan ha’u hakarak dehan ba imi nain rua katak ha’u Agosto Poto católico 100%, comunga doutrina católico 100% no hatene oitoan história Igreja católica nian iha Timor no liliu Igreja católica nia luta iha processo ukun rasik-an nian. Tamba ne’e, se ita boot sira koalia kona-ba religião, então ha’u hakarak lori mos imi nain rua ba haré klean liu Igreja católica nia luta no valores cristão sira nebé Igreja kari hela iha Timor oan sira nia fuan, inclui ita boot nain rua ho ita boot sira nia familia.
PARTICIPAÇÃO IGREJA CATÓLICA NIAN IHA TIMOR
Hori uluk hori wain, ema hotu conta husi ibun ba ibun, tatoli husi cartas makerek ba geração sira hotu história Timor nian; Timor nia história sei la haketak ho história da Igreja nebé hatuur iha missionário sira nia presença iha Timor. Igreja Católica nia história iha Timor-leste hahú nanis ona desde tinan 1515. Ne’e Historia real no facto, prova e concreto, la’os invenção. História Igreja Católica afirma katak “lifau não foi conquista com armas mas foi descobeta pela água, sal e cruz”. Ne’e mak ita hatene katak “Timor, Terra da Santa Cruz, Terra de Santa Maria”. Iha fulan Julho tinan 1641, eleva Lifau Oe-cusse nu’udar “o Inicio do Cristianismo”. Cristianismo dahuluk iha história reino de Lifau (Dom Carlos F. X Belo, História Da Igrja Em Timor-Leste, Baucau, 2012, p, 133.)
Tamba ne’e, wainhira ita atu conta história Timor nian, ita sempre conta husi missionário sira mai iha Timor, missonário sira mai iha Timor sira la lori religião seluk, maibe sira lori mak religião ida naran CATÓLICA. No missionário sira hanorin mak doutrina no valores cristãos ba Timor oan sira no Timor sira mos comunga valores cristãos sai hanesan valores nebé mai la sala ho prática nebe sira iha. Ida ne’e, história real la’os inventa atu halo descriminação ba religião sira seluk. Ne’eduni, Ha’u la iha intenção atu discrimina religião seluk ka valores religião sira seluk. Se imi nain rua dehan ha’u koalia kona-ba valores cristãos katak ha’u halo descriminação no redução ba pluralismo religião, então ita boot nain rua dehan took valores religão seluk nian mai hodi halo comparação ho religião católica nian. Religião sira seluk hanoris valores sira hanesan JUSTIÇA ka lae, hanorin HONESTIDADE ka lae? Hanorin VERDADE ka lae? Hanorin CARIDADE ka lae? SOLIDARIEDADE ka lae? FRATERNIDADE ka lae? Etc. Basá, ita boot nain rua dehan valores religião seluk nian mos iha, então dehan tok mai!
De facto, identidade Timor nia hun no abut mak “primeira expação cristianismo” iha tinan 500 liu ba no buras ba bebe’ik iha Timor to’o ohin no ba nafatin. Nia resultado balun maka produz Timor oan barak sai “ASS-WA’IN” luta hodi concretiza Independência Timor-Leste nian ne’e, imi nain rua bele ba husu tok ba maun boot sira nebe sei moris ne’e sira uluk escola iha nebé no sira aprende valores cristão ka lae? No valores cristão ne’e importante iha sira nia moris ka lae. Se importante iha sira nia moris no sira aprende duni hodi moris tuir, ha’u iha certeza hodi dehan valores cristão mak sai base ba democracia, basa molok democracia iha hodi consagra valores no proncipio sira iha uluk ona prática valores cristão iha povo Timor sira nia fuan laran. Tamba ne’e, molok religião seluk tama iha Timor, religião católica kuda metin uluk ona valores cristãos iha povo Timor nia isin no klamar, exepto ita boot nain rua.
De facto no de jure katak prática DEMOCRACIA Estado Timor nian foin existe 20 anos. Ne’e katak Democracia iha Timor-Leste ne’e sei Foin sa’e hela basá foin mak reconstrui dadaun ninia Identidade. Nune’e iha fase construção do Estado Democrático ne’e, nia sei aprende atu hari nia identidade bazeia ba CRDTL nu’udar Lei Inan ba Estado Democracia ida ne’e. Tamba ne’e, se ita boot na’in rua sei dauk hetan no hatene kona-ba misão no visão estado nian hodi liga ho valores cristão karik ha’u halo esclarese hodi hatudu ba ita boot nain rua. Iha último parágrafo Preâmbulo CRDTL define Estado nia Missão fundamental, 1). “Combater formas de tirania, opressão no dominação, ida ne’e hatur-an metin liu iha (Princípios da Liberdade), no Formas de Segregação Social ne’e hatuur iha (Princípio da Igualdade). 2). Respeita no garante Direitos Humanos, ne’e hatuur iha (Princípio da Humanidade,) no Direitos Fundamentais do cidadão, hatuur iha (Princípio da Cidadania). Hafoin define mos Estado nia Visão, “Construi um País Justo” nebé hatuur iha (Princípio da Justiça) e próspero ne’e hatuur iha (Princípio do Bem-Estar), “interesse comum timorense ka República” (CRDTL, art.10). Nebe trata kona-ba “operacionalidade do sistema e do tratamento de Bem-estar” atu concretiza “um país livre, justo e próspero”. Ida ne’e la’os deit ona preocupação principal Estado maibé Igreja Católica mós preocupa ba bem-estar ne’e liu husi nia resposabilidade ida nebé hatuur ona iha “vertente humano no cultural” iha Preâmbulo CRDTL. E desenvolvimento de uma sociedade solidária nebe hatuur iha (Princípio da Soliedadriedade), e Fraterna nebe hatuur an klean liu iha (Princípio da Fraternidade)”.
Nune’e, husi princípio sira nebé existe no consagra iha Estado Democrático Timor-Leste nian ni’an ne’e ita boot nain rua hetan ligação ho Valores Cristãos ka lae (justiça, igualdade, direito, liberdade, verdade, no honestidade, fraternidade, etc). Princípio sira hanesan “Princípios da Liberdade, Princípio da Igualdade, Princípio da Humanidade, Princípio da Cidadania, Princípio da Justiça, Princípio do Bem-Estar, Princípio da Soliedadriedade no Princípio da Fraternidade” nebé existe no consagra iha Estado RDTL ne’e sira nia sentido sira mós la sés husi Valores Cristãos. Tamba hetan interpretação no reflexão profundos sentimentos, aspirações no nia fé ba Maromak (Preâmbulo CRDTL). Tamba ne’e, útil tebes ba ema hotu- hotu nia moris iha Timor-Leste tanto na’in-ulun sira, ukun na’in sira, como povo babain atu prática valores hirak ne’e iha moris lor-loron inclui ita boot nain rua. Maibé la significa katak discrimina cultura pluralista ne’e. ne’e duni, dala ida tan, ha’u temi valores cristãos ne’e tamba hare ba história naruk no klean kona-ba processo luta to’o ukun an ne’e, katak Igreja católica ho nia valores cristão sira hola parte importante hodi grante ukun rasik-an.
Tamba ne’e, hau hakarak corrige colega, Antonio Octaviano Marcelo da Cunha, no Adelino do Santos Elo, nain rua nia conclusão ansiedade hodi halo conclusão ulun ain katak ha’u atu hatama democracia ba teocracia. Comíco oitoan quando ha’u koalia kona-ba valores cristãos iha democracia sira liga ba teocracia, ne’e hanesan sira nain rua obriga an lori tali atu sa’e ba lalehan hodi kesi rabat rai ho lalehan. Impossivel katak ita prátíca valores cristãos iha prática na’in ulun sira nian iha democracia automaticamente democracia sai tiha teocracia. Afinal, iha Constituiça nia misão no visão mos la ses husi valores cristão, nee duni se tuir colega nian rua nia teoria karik automaticamento oras ne’e ita moris ona iha teocracia tamba constituição rasik mak fo dalan atu haburas valores cristãos nian nebe ita hetan iha principio sira estado nian. Tamba ne’e, la’os ha’u mak kahur no complica artigo hanesan imi nain rua nia crítica barata, maibé imi rua mak halo complicado ba an, liu husi imi nia crítica barata sira.
Iha dia 24/ 09 / 2021, ISFIT, ha’u publica hau nia artigo ho tema “oinsá valores cristãos bele sai báse ba democracia”. Artigo ne’e iha ninia autonomia no legalidade nebé regula iha CRDTL Art. 400-410 no Resolução Parlamento Nacional N.8/2015 11 de Novembro art. 180.
Iha dia 25/09/2021, Acessesor Senior iha Função Pública, Dr. Afonso comenta iha ha’u nia artigo dehan “artigo kapas loos. Comprencível, contextual no relevância tanto iha prática nune’e mos teórica. Princípio no valores sira democracia nian, la ses husi valores cristãos nian, nune’e ha’u aceita ho hanoin atu introduz uluk prática cristãos nian”. Maibe iha fali dia 04-5/ 10/ 2021, ha’u nia artigo ne’e hetán críticas husi amigo intelectual na’in rua iha tasi balun, nebé hetán estudo nivel as no acesso ba fontes primária, hodi cita referência rebo-rebo, maibe la acerta ha’u nia artigo, hetok complica no sobu ha’u nia artigo. Ne’e duni, se colega nian rua seidauk hatene legalidade participação Igreja católica nian karik acompanha tuir mai, atu ita boot sira la bele laran moras ka ofendido wainhira ha’u temi liafuan valores cristãos.
RECONHECIMENTO LEGALIDADE PROCESSO LUTA IGREJA CATÓLICA NIAN
Iha Preâmbulo Constituição da República de Democrática de Timor-Leste (RDTL) ninia Tratamentos Históricos parte Segundo ne’ebé koalia kona ba Registência da Luta Povo Timorense nian iha parte quarto nian mak koalia kona-ba “Na sua vertente cultural e humana, a IGREJA CATÓLICA em Timor-Leste sempre soube assumer com dignidade o sofrimento de todo o povo, colocando-se ao seu lado na defesa dos seus mais elementares direitos” (Preâmbulo da CDRTL). Iha processo luta ba ukun-an ne’e só Igreja Católica mak assume ho dignidade sofrimento povo nian, tamba ne’e ita la bele taka matan katak Igreja católica ne’e hola parte iha sofrimento povo nian hodi hamrik ho consciência nebe nabilan luta ba ukun rasik-an. Igreja assume ho dignidade ne’e katak Igreja assume ho valores cristão sira, hanorin valores cristãos, prática valores cristãos. Iha processo ida todan tebes, haré husi historia Timor-leste nia luta ba Independência, Identidade Católicismo mak hatudu “a protest against real suffering”. Iha linguagem litúrgica, sarani sira hananu “liu husi rai fuik maran em halerik, liu husi nakukun ema tanis”, hamutuk ho vocabulario seluk tan “ki’ak, mukit, hamlaha, hamrok, tanis no halerik, funu, mate, fakar ran”. Iha processo luta mak assume ona ho dignidade hodi hanorin valores cristão ba Povo oprimido, povo sofredor nusá mak ukun an tiha ita labele continua valores sira nebe Igreja husik hela?
Husi preâmbulo ne’e hatuur ponto tolu nudár base fundamental (Breve evolução Histórica da Igreja Católica, Ação Colectiva iha area cultural no humana no participação individual iha Registência ba luta libertação Pátria Timorense nian. Hafoin, husi parágrafo ne’e Estado Timor-Leste reconhece, valoriza no concidera participação Igreja Católica iha Artigo 110 alineia 2 no mos iha Resolução Parlamento Nacional N.8/2015 11 de Novembro nebé ratifica RDTL ho Santa Sé.
Nune’e fontes rua ne’e mak sai base ba Participação activa Igreja Católica nian. Ne’e katak Igreja Católica participa activa baseia duni ba “Tratamentos Hermenúticos” liu-liu ba Missão no Visão Estado nian (Cfr. Penúltimo parágrafo Preâmbulo CRDTL nian) hodi atingi objectivo Estado nian mak “República” significa Bem Comum ou Interesse Comum (Art.1 CRDTL) ho concretiza “um país livre, justo e próspero nebé ema hotu mehi (Cfr. Penúltimo parágrafo Preâmbulo CRDTL nian no Art. 10 alinean 2 Resolução Parlamento Nacional N.8/2015 11 de Novembro). Exepto ba participação ba Política Cadeira mak la’e. Nebé relação mútua ida ne’e mak motiva no encoraja ha’u atu hakerek ha’u artigo anterior no ao mesmo tempo fo Resposta crítica ba críticas dos ba colega António O. Marcelo da Cunha, ho Adelino dos Santos Elo.
Hau afirma fali questão sira nebé Antonio Octaviano Marcelo da Cunha, coloca nebé dehan ha’u nia artigo la considera valorize “pluralismo” indireitamente halo descriminação ba religião sira seluk? Timor-leste forma husi sociedade plural e religião oi-oin? Será que democracia ne’e sarani católica de’it ou povo Timor-leste hotu nian? Substância da religião kahur substância politica iha nasaun Timor-leste nebé adopta Sistema democracia? Verdade ne’e atu ba loos nebé enguanto ita foti valores da religião ida hodi sai base ba democracia? Justica e igualdade atu hatuur iha nebé wanhira ita la valorize no considera religião sira seluk? Timor-leste nação democricia no teocracia? Democracia ne’e se nian? Verdade ne’e iha nebé?
Ita boot nia preocupação sira ne’e, ha’u considera no acentua, maibé sentido “pluralismo” sira ne’e hakarak intervém no participa ba vida política (Democracia) precisa la’o tuir nia koridor no dalan legal sira. Igreja Católica nu’udár Instituição ida. Nia iha nia Missão no estrutura legal. Ninia missão mak atu transmite valores cristãos ba ninia sarani sira tanto nai ulun como povo simples, la’os atu buka cargo ka cadeira. Hirak nebé la’os hola parte iha membro Igreja, ne’e Concílio Ecuménico Vaticano Segundo no Direito Canónico mak reconhece valoriza (cfr. Introdução Resolução Parlamento Nacional N.8/2015 11 de Novembro). Nebé sei la iha discriminação “cultural” ida. Igreja Católica iha ninia autonomia rasik nebé concidera no valoriza iha CRDTL no iha Acrodo entre RDTL ho Santa Sé.
IGREJA CATÓLICA: Valores Cristão hetan iha princípio Estado nian
Haré ba história Timor-leste nian, CATOLICISMO halo genegeologia ida, maibé liu husi “the paths not taking” dalan nebé COLONIALISMO. Antonio O. Marcelo da Cunha no Adelino dos Santos Elo, precisa buka hatene HISTÓRIA TIMOR-LESTE nian, la’os kahur critica ulun-ain hodi kahur mos ho sentimento pessoal, no fim hela de’it iha dinâmica emoção nian. Tamba ne’e, ha’u hakarak dehan ba ita boot nain rua katak história no cultura CATOLICISMO iha Timor apropria no configura-an ona ho Povo Timor. Idêntico ona ho Povo nia Moris. Basá Maioria Povo Timor concretiza duni Papa João II nia liafuan katak “uma fé que não se torna cultura …é uma fé não plenamente acolhida, não interamente pensada e não fielmente vivida”. Ita nia fiar no ita nia lisan sira moris sai ona parte ida husi Identidade Povo Timor nian. Nia sai CATOLICISMO popular ida iha TIMOR-LESTE.
Sua Excelência Sr.Nicolau Lobato, Eis-Seminarista no Fundador Estado Democrático Timorense ne’e dehan “o povo de timor-leste está resconstruído com o seu próprio sour, com o seu próprio sangue uma pátria revolucionário, democrática, uma terra livre para gente livre,” katak povo timor mak harí dadaun ho ninia ran rasik pátria ida nebé revolucionário democrática” (Cfr. Nicolau Lobato, Sabemos e podemos, devemos vencer, p. 223). Ne’e katak culturalmente Povo Timor harí nia Estado Democrático ne’e ho Identidade sira rasik, incluio mós identidade Catolicismo nebé CRDTL reconhece no valoriza iha Luta ba Libertação Pátria ida ne’e iha tempo passado, prezente no futuro.
Valores Cristãos nian la ses husi princípios Estado nian nebé sai mos base ba fiar sarani católica nain. Husi ki’ik to’o sira be kaer ukun, atu atinge objectivo Estado nian mak interesse comum ou República. Principalmente luta ba Bem-Estar Povo nian nebe Constituição temi katak hari país ida ne’e livre, justo e próspero. Ha’u hakarak menciona pontos tolu (3) nebé ita tenke iha atenção no tau iha consideração mak hanesan tuir mai; JUSTIÇA, VERDADE no HONESTIDADE. Ha’u admira wainhira sira dehan, la bele impõe valores cristão nian sira iha Democracia, se la’e hamosu discriminação no falta repeito ba sociedade pluralismo iha Timor, no at liu mak sira dehan hodi democracia tama ba teocracia. Nebe la iha Teocracia basá Nação Timor-Leste ne’e RDTL.
Iha CRDTL iha Missão Estado nian afirma katak, “respeitar e garantir os direitos humanos e os direitos fundamentais do cidadão (ultimo parágrafo preâmbulo no Art. 290 – 610)”. Político di’ak precisa iha virtude honestidade profunda no aas iha liafuan no hahalok iha nia Governação. Nebé Virtude ida ne’e sai Virtude Universal ida ba ema hotu nia convivência sira. Empresta expressão simples ida dehan husi Kasino Workop nia liafuan ida dehan “BANGSA INI TAK KEKURANGAN ORANG PINTAR TAPI KEKURANGAN ORANG JUJUR”. Tamba ne’e, Virtude ida ne’e ajuda tebes no vale mos iha vida política sobretudo ba desenvolvimento hotu Estado nian iha aspecto hotu-hotu. Wainhira ema hatudo ninia qualidade da honestidade, nia respeita duni nia missão ka servisu.
Iha ponto ida ne’e, ha’u bele dehan sira la hatene saida mak sira koalia no critica atu hatudu sira nian an de’it. Basá, sira la fó sentido no significação foun kona ba valores cristão no valores religião sira seluk nian. Ne’e duni, imi rua la fó “novidade ciêntífica” ruma. Maibe, hetok halo barulho ba nia artigo hodi complica leitor sira.
CONCLUSÃO
No fundo, ha’u nia artigo anterior ne’e hakarak atu dehan de’it katak, hau la descrimina religão seluk maibé democracia Timorense ninia existência ka pertence no substância kona ba definido iha Cosntituição RDTL ho nia Missão Visão claro no legal, Soberano, Independente e unitário ba ninia operacionalidade.
Vertente da Registência pela Igreja Católica: cultural e Humana nudar base fundamental Ação Colectiva iha area cultural no humana no participação individual iha Registência ba luta libertação Pátria Timorense. Ha’u koalia kona-ba valores cristão sira nebe hori uluk hori wain ita nia bei ala sira hetan husi Igreja católica liu husi missionário sira no hatutan ba maun boot sira hodi luta to’o hetan ukun rasik-an, maibe tamba ha’u observa katak ita hahu lakon dadauk ona valores sira ne’e iha lider sira, na’I ulun sira, ukun na’I sira, nia prática tamba ita hare buat ida respeito malu, lolo liman ba malu, tulun malu, hare malu hanesan maun alin hahu lakon nia sentido, tamba ne’e maka ha’u hakarek artigo foin liu ba ne’e atu bok ita hotu nia atenção, fo exortação, atu ita hare hamutuk, oinsá valores cristão bele sai base ba demicracia, katak oinsá ita bele hamoris fali valores cristãos nia sira nebe ita nia beiala sira aprende hodi prática, maibe ohin loron hahu lakon nia sentido. Constituição hakerek buat rebo-rebo maibe iha prática ita mak kraut malu, tamba ne’e, ha’u iha coragem atu afrima dala ikus dehan valores cristão ne’e soi atu ita haburas iha democracia. Atenção se mak “ sama constituição sama mártires da patria”.
Fontes
Constituição da República Democratica de Timor
LOBATO, Nicolau dos reis, “sabemos e podemos e devemos vencer”, edit Martinho G.da Silva, Centro nascional chega, IP, Dili, 2018
Dom Carlos F. X Belo, História Da Igrja Em Timor-Leste, Baucau, 2012)
Preâmbulo CRDTL
Jornal da república, 11/11/2015.
Parabéns…
Presiza hadia buat barak husi ita boot nia resposta crítica..
Iha ponto ida ne’e, ha’u bele dehan sira la hatene saida mak sira koalia no critica atu hatudu sira nian an de’it. Basá, sira la fó sentido no significação foun kona ba valores cristão no valores religião sira seluk nian. Ne’e duni, imi rua la fó “novidade ciêntífica” ruma. Maibe, hetok halo barulho ba nia artigo hodi complica leitor sira. Página ikus husi artigo (Agusto poto)😂😂😂😂….
Leitores, (atan hau sente komik).
Maibe ita boot bele kompriende…hhhhh
Ita boot nia artigo hakerek uza sentimento ou kakutak/ idealis????
🙏🙏