(Eskritór: José Mali-Nahak)
Iha loron hirak liu ba ne’e nia laran, ita kuandu loke internet, nakonu de’it ho polêmica kona-ba casamento ho sexo nebé hanesan; husi ne’e hamosu questão barak no perspectiva oioin, tantu pro komu contra. Ikus mai, halo ema barak gosta akonpanha no halo ema barak mós tenção sa’e tun, tun sa’e, tanba sira sente hanesan polêmica ida ne’e sai tiha hanesan pancada boot ida ba sira nia oin laran; hanesan ema sarani di’ak nebé komprede doutrina Igreja nian, hanesan timoroan nebé moris ho nia lisan no Cultura rasik, no sidadun di’ak nebé hatene nia Lei-inan no Lei-oan sira nebé Estado hatuur nanis ona. Tanba ne’e, iha biban ida ne’e ha’u koko atu haré polêmica ne’e halo kloot ba assunto tolu ka habadak ba tolu de’it, atu ita haré didi’ak, no bele entende didi’ak sasan sira ne’e. Se lae, ita haré de’it títulu no ita rona kois de’it, ita gosta fahe tutan hodi halo rai moris no gosta julga tuir ita nia hakarak.
Assunto tolu nebé ha’u hakarak atu partilla iha artigo ida ne’e maka: Primeiro, Polêmica ida kona-ba casamento ho sexo hanesan; Segundu, presença PR nian iha casamento ho sexo hanesan ne’e; Terseiru, Papa fó benção ba sira nebé ho sexo hanesan. Ita precisa haré didi’ak assunto ne’e, tanba ema balun koko atu baralla situação ida ne’e no bele mós hamosu desconfia ba pengalihan issue, tanba molok polêmica ida ne’e acontece, ita hasoru hela problema sosiál sériu sira nebé ameasa ba destinu Estado nian no Povo nia moris. Tanba ne’e, mak ita haré grupu balun koko atu baralla situação ida ne’e ho visita Papa nian, koko atu sobu Cultura, no koko atu book doutrina Igreja nian, atu nune’e husi questão hirak ne’e, sira bele muda ema nia hanoin husi problema sériu sira atu nune’e, labele ameasa ba sira nia ukun ka labele hamosu dúvida ba sira atu sira bele aproveita nafatin iha nonok nia laran. Nu fundu, polêmica ne’e rasik iha nia intenção nebé kle’an no sai ameasa ba Cultura no lisan Timór nian, Lei inan no lei oan Timór nian no doutrina Igreja Católica nian no hanesan mós relijiaun nebé maioria no reconhese mós iha Constituição RDTL.
- Polêmica ida kona-ba casamento ho sexo hanesan
Iha primeira questão ne’e, ita precisa haré didi’ak, tanba iha ne’ebá sira temi liafuan casamento. Sira moris de’it hanesan buat nebé sira toman ona halo iha nakukun laran ne’e karik, ema sei la questiona maka’as hanesan agora ne’e, maibé tanba sira hakarak sai husi nakukun ba naroman maka sira uza lampada boot CASAMENTO no ka’it liu tan ba lampu sorot SACRAMENTO atu hetok fó roman boot liu tan ba sira nia moris nebé iha hela nakukun laran. Ha’u nia questão mak ne’e, se imi nia moris ne’e sente ba katak di’ak hela, então moris tuir de’it imi nia natureza, no lalika kahur sasan tun sa’e. No sentidu, lalika lori to’o CASAMENTO hodi liga fali ba SACRAMENTO, imi hela de’it ho kamamentu ne’e kan aman; maibé tamba imi haksoit tama fali ba CASAMENTO no liga ho SACRAMENTO maka ita precisa haré didi’ak, katak imi nia casamento ne’e pertense ba casamento ida nebé no SACRAMENTO ka lae? Basá, casamento nebé Timor adopta ne’e iha oin tolu de’it: Casamento Berlakeadu ka Monogámico, Casamento Civil no Matrimónio Católico ka Matrimónio Cristã.
Casamento Berlakeadu ka Monogámico
Agora, ita haré casamento ida Primeiro ka casamento barlaqueado ne’e. Iha ne’e, ita haré uluk lai oinsá timoroan sira hanesan Abílio Araújo hakerek nia artigo ida iha jornál “A Voz de Timor” defende casamento barlaqueado nian hodi dehan: Na mentalidade timorense, o casamento com dote significa honra da mulher, o orgulho das famílias dos nubentes – feto san e umane. A participação de todos os familiares com pequena ou larga contribuição reflecte a solidificação do elo da aliança entre famílias e a união dos seus elementos. Sigfinika, Casamento Barlaqueado ne’e casamento ida tuir lisan no Cultura, liu-liu liga ba fetosan (família husi MANE nian) ho umane (familia husi FETO nian), no ida ne’e liga kedas ho folin atu Mane fó onra ba FETO; katak tenke iha parte ida (MANE) fó folin no parte ida simu folin (FETO) no ida ne’e hanesan primeira faze atu inan-aman, lisan no Cultura bele konhese malu entre parte rua katak la’os de’it parte rua FETO no MANE ne’e mak hasoru malu ka sai ida de’it, maibé parte rua ka lisan rua ne’e mós bele hasoru malu no bele entende malu ka lia ida de’it atu fó apoiu morál ba sira na’in rua FETO-FOUN ho MANE-FOUN ne’e, no bele ona moris hamutuk tuir lisan no Cultura.
Se ita haré fali ba Mana Bela ho Mana Iram sira nia casamento ne’e, la prenche casamento barlaqueado ou casamento monogámico no ida ne’e hetok soke boot ida ba Cultura Timór nian, no ida ne’e ha’u hanoin Mana Bela nia katuas uma, iha uma lisan mós sei hakfodak ho mana nia casamento ne’e, tanba la tuir Cultura Timór nian. Basá, Mana nia pozição ne’e iha fetosan ka umane, ou Mana mak atu fó folin ka Mana mak atu simu folin, ida ne’e bele halo katuas sira iha uma lisan ne’e hetok bingung liu tan no sira bele mós taka Mana nia malus. Sé Mana haré katak Cultura mak ladi’ak nusá la fó hanoin atu hadi’a uluk Cultura. Maibé, tanba sá ema hotu iha Timor moris tuir hela Cultura, tantu ema boot to’o ema kiik, ema nebé escola boot to’o sira nebé la escola mós moris tuir no compreende didi’ak, enquanto Mana nebé conhecido iha mundo hanesan PR apresenta katak Mana hanesan feto ida nebé hola parte iha feto atus ida iha mundo nebé defende maka’as direito feto nian, maibé la kmprende Cultura Timor nian no la compreende oinsá Cultura Timor nian hatuur feto hanesan timoroan sira defende katak “Feto Maromak, Feto Murak mean” mulher sagrada como Deus e preciosa como os objectos doirados mais valiosa. A mulher passa a ter direito de possuir marido” (Abíliu Araújo, A Voz de Timor)
Maibé, iha realidade ita haré katak Mana hakarak promove fali Cultura mala’e nian atu harahun fali Cultura Timor nian. Keta haluha katak nação ne’e marka nia diferensa, tanba nia ho nia Cultura no Cultura ne’e mak sai hanesan nia identidade, tanba ne’e mak Nicolau Lobato hatuur sentidu kle’an liu husi Cultura hodi dehan: Quando me refiro à cultura de um povo, resolvo todo um mundo de conceitos e valores internos, do espírito, tais como seu sentir, e pensar, a sua filosofia da vida, a sua elevação moral, a sua religião, a sua língua, o repertório das suas tradições, em suma, o peso da sua história e o vigor das suas vivências actuais encobertas em formas mais ou menos convencionais do dia-a-dia (Nicolau Lobato, sabemos, e podemos, e decvemos vencer, p. 279). Husi valores hirak nebé Nicolau Lobato apresenta ne’e mak Constituição RDTL kontempla iha artigo 2 número 4 katak “Estado reconhese no valoriza norma no lisan rai-Timór nian, nebé la’ós contra Lei-Inan no mós legislação seluk tan nebé ko’alia kona-ba direito nebé mai husi lisan no toman”. Ne’eduni, casamento barlaqueado ne’e, neim contra Lei inan no lejislação seluk, maibé hetok han malu di’ak loos, au kontráriu casamento ida foin liu ba ne’e contra lisan no Cultura no contra mós lei inan no lei oan no Doutrina Igreja nian nebé ita sei haré tuir mai.
Casamento Civil
Segunda questão maka Casamento Civil, casamento ida ne’e hanesan aktu jurídiku ka contratu formál ida entre ema na’in rua, maibé labele haluha katak casamento ida ne’e, sempre celebra tuir Código Civil artigo 1467 katak “Casamento é o contrato celebrado entre duas pessoas de SEXO DIFERENTE que pretendem construir família mediante uma plena comunhão de vida, nos termos das siposições deste código”. Enquanto, kle’an liu tan maka iha artigo 1517 apresenta casamento inexistente ka casamento nebé sei la existe ne’e maka “Casamento contraído por duas pessoas do mesmo sexo”. Então casamento ida foin ne’e Código Civil la fó dalan atu registra iha cartório notariado RDTL nian, tanba casamento feto ho feto ka duas pessoas do mesmo sexu ne’e la existe iha Código Civil.
Husi Código Civil ne’e, ita haré katak só bele loke dalan ba sira nebé sexo la hanesan ka FETO ho MANE mak hakarak atu forma união ida nebé legál no reconhese husi Estado, atu bele confere sira na’in rua nia direito no dever sira tuir lei haruka. Tanba ne’e, se casamento ida foin liu ba ne’e sira categoria ba casamento Civil, sira tenke liu husi registro ofisiál atu registro iha cartório notariado Estado nian, atu garante sira nia validade legál, maibé tanba sira la prenche ckritério sira nebé hatuur ona iha Código Civil maka sira labele registra iha notariadu. Exepto sira muda artigo ne’e ou aumenta artigo foun ruma mak foin bele.
Casamento Civil ne’e atu garante sira nia direito no dever nebé legal, hanesan direito ba eransa, direito atu fahe rikusoin kuandu mosu divórsiu. No casamento ida ne’e, la hanesan ho Matrimónio Católico nian, tanba nia laiha karakter ida permanente ka indissolúvel, tanba nia legalidade ne’e bele lakon kuandu acontece divórsiu. Maibé, no fundu atu dehan katak Casamento Civil ne’e só bele celebra ba ema nain rua nebé ho sexo diferente, enquanto sexo nebé hanesan ne’e lei la fó dalan atu registro no casamento sexo hanesan ne’e la existe iha Timor. Tanba ne’e, casamento nebé celebra iha Austrália ne’e sei la vale iha processo Casamento Civil Timór nian, tanba Código Civil mak taka dalan, só vale de’it iha Austrália.
Matrimónio Católico ka Matrimónio Cristã
Terseira questão maka Matrimónio Católico ka Matrimónio Cristã. Matrimónio Cristã ne’e, sei celebra tuir Direito Kanónico no Direito Canónico ne’e fundamenta iha princípio sira nebé hatuur iha Bíblia Sagrada ne’e rasik. Tanba ne’e, Matrimónio Católico ne’e rasik tenke ka’it kedas ho Sacramento. Ne’e duni, feto ida ho mane ida bele hetan casamento barlaqueado no casamento Civil, maibé sira la to’o iha Matrimónio Católico ne’e, ita seidauk bele dehan ida ne’e casamento Igreja nian ka Matrimónio Cristã no sira sei la iha direito atu hasai certidão Matrimónio nian iha Igreja no sira só iha de’it certidão kamamentu. Tanba, Matrimónio Católico ne’e iha nia ckritério rasik atu celebra, nune’e casamento ida atu válido iha Igreja ne’e tenke liga ho Sacramento ka celebra iha Sacramento.
Conceito Matrimónio Cristã ne’e hatuur metin liu iha Cân. 1055, nebé dehan: “Pacto Pelo qual o homem e a mulher constituem entre si o consórcio íntima de toda a vida, ordenado por sua índole natural ao bem dos cônjuges e à procriação e educação da prole, entre os batizados foi elevado por Cristo Nosso senhor elevado à dignidade de Sacramento”.
Iha Direito Kanónico ne’e hatuur claro no momós iha princípio fundamental ida ba Matrimónio Cristã katak “Pacto Pelo qual o HOMEM e a MULHER” katak Igreja só fó casamento ba Mane ho Feto, la’os feto ho feto no mane ho mane. No liga kedas ba “consórcio íntima de toda a vida” katak Matrimónio Cristã ne’e nia karákter mak estável no permanente ka vale ba vida tomak; la’os consório instavel ka temporário de’it. Matrimónio Cristã nia finalidade ne’e maka ksolok inan aman nian, la’os ksolok inan ho inan ka aman ho aman nian no liga mós prokriação ka halo oan no edukação oan sira nian. Finalidade ne’e, atu contra tendénsia ohin loron nian, ezemplu: violência doméstika (versus bem dos conjugues); pratika divórsiu, pratika so’e bebé iha dalan eh iha lisu (versus procreação da prole); pratica abandona/husik hela oan sira, la fó escola ba oan sira (versus educação da prole).
Base fundamental ba Matrimónio Cristã ne’e mak Jesus Cristo ho Nia Igreja, iha ne’e Jesus hanesan MANE no Igreja hanesan FETO, nebé São Paulo dehan: “Maridos, amai as vossas mulheres, como Cristo amou a Igreja..! É grande este mistério: refiro-me à relação entre Cristo e a sua Igreja” (Ef 5, 25.32). Dala ida tan, paktu ka aliansa iha Matrimónio Cristã, só bele celebra entre FETO ida ho MANE ida. Katak Direito Kanónico só reconhese Matrimónio Heterosexuál katak mane ho feto. La’os entre Homosexoál ka mane ho mane no feto ho feto. Casamento ida foin virál ne’e, sira bele uza kadeli bá, maibé la hatudu ba paktu ka aliansa ida nebé previstu iha Direito Kanónico ne’e, tanba paktu ida ne’e só bele halo entre feto ho mane, la’os feto ho feto hanesan sira halo iha Austrália ne’e.
Matrimónio Católico ne’e tenke liu husi Sacramento Matromóniu, konserteza Sacramento Matrimónio ne’e, só Diákonu, Padre, Bispo no Papa mak bele sai sasin kanónika. Se ita haré iha vídeo, casamento ida foin liu ba iha Austrália ne’e, ferik ida mak celebra, tanba ne’e celebração ba sira nia casamento ne’e la’os celebração Cristã. Enquanto, fatin atu celebra Sacramento Matrimónio ne’e tenke iha paroquia ida (exepto moras todan besik atu mate, bele celebra iha kualker fatin), tanba sei liga processo administração ka liga ho certidão casamento nian no liga mós ho jurisdição teritoriál. Casamento ida foin liu ba ne’e iha Parókia ida nebé, sira nia certidão registra iha nebé?
Sira nebé atu simu sacramento ne’e, sira nia naran tenke lê antes iha sira nia Parókia, atu nune’e iha karik impedimentu ruma bele prosesa molok ba celebração solene ne’e no tenke iha testemunha rua ba leten ho tan sasan sira seluk nebé precisa iha celebração ne’e hodi garante katak tuir duni forma kanónika. Au kontráriu, sira nia naran ita nunka rona lê, ita só haré de’it sira nia konvite nebé naklekar iha mídia. Sira nia testemunha rua ba leten ona, sá tan ho presença Presidente RDTL nian, ida ne’e halo sira fiar-an no bele hatudu ba mundo katak sira nia casamento ne’e ofisiál, tanba PR mós marka presença. Husi ne’e, ita bele desconfia katak sira bele hetan nafatin suporta finanseira nebé boot liu tan husi rai liur ba sira nia aktividade sira iha Timór.
Iha Matrimónio Cristã ne’e, ida nebé kle’an no fundamental liu nebé hatuur iha Bíblia mak “por isso o HOMEM deixará seu pai e sua mãe para unir-se à MULHER” (Gn. 2, 19-24), no Direito Kanónico, Cân. 1055 nebé ita haré ona ne’e tenke FETO ho MANE no tenke batisado; katak feto ho mane ne’e tenke simu uluk lai Sacramento Batizmu mak bele hakat ba Sacramento Matrimónio, exepto caso disparidade de culto, nebé previsto iha Cân.1086 no ida ne’e precisa dispensa husi ordinário do lugar maka bele hetan validade no sai Sacramento ida. Casamento ida foin liu ba ne’e feto ho feto, maibé questão mak ne’e mana Bela ne’e batisado ka lae? Se batisado então, Autoridade Igreja nian precisa haré didi’ak, tanba ida ne’e ita bele categoria ba hresia, tanba nia rasik la tuir ona regra sira Sacramento Matrimónio Cristã nian hodi kria no celebra fali casamento foun ida tuir nia hakarak. Se erezia konserteza Igreja tenke pronuncia sanção ruma ba nia, tanba Igreja hanesan Mestra iha obrigação atu dada nia tilun hodi hatudu dalan. Ita hein katak nia sei se tilun atu Igreja bele dada hanesan sarani kristaun, tanba la’o sala dalan.
Tanbe ne’e, la iha fatin atu ita bolu sira nia aktu ne’e casamento, tanba tipu casamento nebé Igreja ho Estado Timór opta ne’e maka ita foin haré iha leten ne’e, maibé husi casamento sira ne’e ida mós la besik; katak la’os Casamento Civil, sa tan Casamento Barlaqueado no dook liu tan husi Matrimónio Católico. No ida ne’e, hetok contra Casamento Barlaqueado ka Monogámico, tanba contra uzu kostumeru ka Cultura Timor nian, contra Casamento Sívil, tanba contra Direito Civil RDTL nian, no aat liu tan contra Matrimónio Católico ka Matrimónio Cristã, tanba contra Direito Kanónico. Tanba ne’e, sira nia casamento ne’e la’os normal no legál, tanba laiha vínkulu Matrimónio nian. Mesmu ke sira publica ba público no liu husi aktu solene, maibé la tuir dalan casamento tolu nebé Timor adopta. Tanba ne’e, sira nia casamento ne’e só vale de’it iha Austrália no só vale de’it atu ba registra iha Australia, labele registra iha cartório notariado RDTL nian no sa tan iha Paróquia ruma iha Diocese tolu nia laran, atu sira bele foti Certidão Casamento, sira só bele foti certidão iha Palásiu Aitarak laran de’it karik.
- Presença PR nian iha casamento ho sexo hanesan
Assunto segundu nebé ita precisa haré maka, presença Presidente República Timór nian iha casamento ho sexo hanesan ne’e. Wainhira haré tiha PR nia presença iha casamento ho sexo hanesan ne’e, ema hotu iha Timór hakarak atu rona clarificação husi PR ba nia presença iha casamento ne’e. Ikus mai, Presidente fó nia clarificação katak nia presença ne’e reconhese mana Bela nia luta ba istória Timór no luta ba assunto feto nian iha Timór, tan ne’e Presidente nia presença ne’e lakoi atu iha Timór ne’e acontece descriminação no violência ba ema ida. Afinál, ida ne’e la’os lian lialoos PR nian, sá tan aman nação, tanba descriminação no violação nebé forte no la’o dadauk ne’e la’os assunto feto nian, descriminação iha aspeto fundamental barak (edukação, saúde, nst) nebé PR la defende, la marka presença iha descriminação fundamental sira nebé Povo hasoru, hanesan presença iha casamento ho sexo hanesan ne’e, mais ou menus ko’alia netik kona-ba sira nebé oras ne’e daudaun ema no sistema discrimina hela sira, no violação nebé oras ne’e acontece barbarak iha teritório Timor laran tomak, ida ne’e PR la ko’alia. Afinál, hirak ne’e só canpanha mak PR bele avansa ho propaganda política no sai de’it hanesan Hino canpanha nian hodi hananu atu anima povo nia tilun hale’u Timór laran tomak, ikus mai sa’e tiha ba ukun tuur hakmatek iha Palácio no la’o lemo-rai hodi hananu de’it ba Povo katak “Inan-Aman Mota sorin, Oan mota sorin lolo liman la to’o mata-ben suli”.
Iha sorin seluk PR nia presença ne’e hanesan pancada boot ida ba Igreja no bele liga mós ho Papa nia visita mai Timor. Tanba iha momentu nebé Estado Timór halo hela preparação ba Papa nia visita no sarani sira hotu entuziasmu loos atu hein Papa nia visita ho solene, derepente mosu imajen iha facebook PR hasai foto solene no assina documento balun hanesan testemunha ofisiál iha casamento feto ho feto, nebé doutrina Igreja nian la aceita. Questão mak ne’e, tansá mak PR ne’e hatene hela Código Civil la fó dalan ba ema ho sexo hanesan atu casamento, maibé nia ba assina ofisiál ba buat ilegal hanesan ne’e. To’o iha ne’e, ita questiona PR nia capcidade atu hatuur sasan sira ne’e tuir nia fatin.
Ida seluk mak PR ne’e rasik ema Católico di’ak nebé misa boot sira ne’e sempre ocupa banco Primeiro hodi participa misa no sempre hasoru Bispo no Papa, no compreende didi’ak doutrina Igreja nian liga ho Matrimónio Kristaun nian no ema ida nebé hetan formação barak liu iha semináriu, kolega ho padre didi’ak sira de’it. Ikus mai, PR lança pancada ida ba Igreja, perante Papa nia visita no ba sarani Católica Timor nia oin laran ho foto nebé naklekar katak nia sai testemunha no assina casamento ilegál ida ne’e.
Aat liu tan PR nia presença ne’e ho tan casaco cor hatudu símbulo LGBTQ nian, ida ne’e PR ba hanesan PR RDTL ka lae? Se hanesan PR RDTL, PR ba ne’e hetan licença ka lae no deputado sira hatene assunto ka ajenda sira PR nian ka lae? Ajenda ida sai testemunha ofisiál ne’e tama iha ajenda ofisiál ka lae? Tanba PR nia viagem ba rai liur ne’e gasta osan Estado ho objetivu atu trata assunto Estado nian. Será que, casamento ida foin liu ba ne’e mós tama ajenda hanesan assunto Estado nian? Tanba conserteza iha intenção, basá Mana Bella ne’e acessor PR nian, então agenda ne’e programada. Se hanesan ne’e, saida mak deputado sira bele ko’alia iha uma fukun Parlamento ka sira ta’uk no tuur nonok no keta plano mós atu halo lei ruma hodi loke dalan luan liu tan ba aktu ida ne’e karik.
Ida nebé, público concidera katak grave liu ne’e maka PR hanesan Chefe Estado nebé marka presença hodi ofisializa casamento ne’e, hatudu momós violação ba Constituição RDTL Artigo 2, número 2 no número 4, nebé dehan katak Estado hakruuk ba lei inan no lei oan sira “Estado reconhese no valoriza norma no lisan rai Timor nian, nebé la’os contra lei inan no mós legislação seluk tan, nebé ko’alia kona-ba direito nebé mai husi lisan no toman”. Maibé, kontráriu katak iha ne’e Chefe Estado la hakruuk ona ba lei Inan no lei oan no ida ne’e PR trai nia juramento solene nebé hatuur ona iha C-RDTL artigo 77 numeru 3 nune’e “Ha’u jura ba Maromak, ba Povo no ba ha’u-nia onra katak ha’u sei halo tuir loloos knaar nebé ha’u simu, halo tuir no haruka halo tuir Lei-Inan no lei-oan sira no fó ha’u-nia kbiit no capcidade tomak atu tuba-netik no hametin ukun an rasik no unidade nação nian”.
Ita haré momós katak PR la halo tuir nia juramento nebé solene no sagrado wainhira simu knaar hanesan PR ne’e, tanba Constituição rasik hatuur ona sexo rua feto ho mane, no iha Direito Civil mós hatuur ona katak casamento ne’e só vale ba ema sexo nebé diferente, keta halo PR haré ida fuuk badak ida fuuk naruk ne’e maka hanoin katak ne’e diferensa sexo karik? No PR contra mós lisan no Cultura Timór nian, tanba lisan no Cultura Timor nian han malu ona ho Constituição katak sira nain rua ko’alia hotu kona-ba casamento entre feto ho mane, la’os feto ho feto ka mane ho mane. Tanba lisan ne’e sempre ko’alia kona-ba feto-san ho umane katak ko’alia lia feto no lia mane.
PR viola mós C-RDTL, artigo 39, numeru 3 “Casamento hatuur ba iha ema feto ho mane, sira nia hakarak rasik no iha sira na’in rua nia direito hanesan tuir lei haruka”. Iha ne’e ita bingung oitoan ho PR nia princípio polítiku; tanba iha momentu difisil PR dehan só halo tuir de’it Constituição no Lei haruka, iha momentu ksolok PR sama rahun tiha Constituição ho Lei. Keta ida ne’e mak PR nia princípio polítiku nebé hanorin hela ba jeração foun.
No mós PR trai Bíblia nebé nia tula liman hodi halo juramentu hanesan ema Católico, tanba iha Bíblia nia laran hatuur metin ona princípio casamento nian ba feto ho mane, la’os feto ho feto ka mane ho mane nebé PR halo liu ba ne’e, PR mós precisa atu hetan chamada husi autoridade Igreja nian, maibé, ita hein carta circular husi Bispo sira ba PR nian ne’e, tanba mesmo que nia PR, maibé mós sarani ida.
No fim, ita haré katak PR jura ba Bíblia, Jura ba Constituição, jura ba Cultura no jura ba Povo Timor, maibé ikus mai nia rasik trai nia juramento ne’e hodi sama Cultura, de’ut Constituição, liki Bíblia nebé PR rasik tula liman no fó pancada ida forte tebes ba Povo Timór nia oin laran ho nia aktu ida ne’e.
- Papa fó benção ba ema ho mezmu sexo
Terseiru, ita sei haré questão ida kona-ba Papa fó benção ba ema ho mezmu sexo, iha ne’e hatudu momós katak ema barak seidauk entende conteúdo husi Papa nia liafuan, nebé publica iha Mídia Vaticano nian ne’e. La’os ema babain de’it mak entende sala, tanba PR mós fortifika nia aktus ne’e ho Papa nia liafuan ne’e hodi apresenta iha nia facebook ofisiál José Ramos-Horta, hodi dehan iha caption katak: sem comentários. No coments”. Ida ne’e PR hatudu momós apelo da autoridade katak PR la iha ona autoridade atu ko’alia kona-ba casamento feto ho feto, tenke uza lider máximo Igreja nia liafuan atu fortifika, sem lê conteúdo husi lifuan ne’e hodi justifica aktu nebé nia halo ona. Ida ne’e, loloos ne’e PR, hakat sala ona no la precisa justifica-an ho modelu sira hanesan ne’e.
Husi PR nia clarificação iha mídia liu ba ne’e ita haré katak PR seidauk separa didi’ak Domin ida eros ho Domin ida Agape, no mós la separa ema nia ser ho ema nia actu. Ne’e duni, ita bele dehan katak PR la defende princípio, maibé defende fali ideologia moderna nian, nebé desde uluk PR la’o hale’u mundo hodi aprende no ikus mai tenke aplica fali iha Timór nebé moris ho nia Cultura no nia lisan hanesan Timór.
Afinál, Benção ida nebé ema barak partilla husi mídia Vaticano nian hodi halo propaganda falsa katak ulun boot Igreja nian, Papa Francisco autoriza ona casamento ba ema ho sexo hanesan, apresenta momós iha documento ida naran Fiducia Suplicans. Benção nebé Papa fó ba ema ho sexo hanesan iha documento ne’e, tanba Conferência Episcopal husi rai balun Áfrika nian mak hato’o hanoin balun hodi husu atu Documento ne’e fó mós benção ba ema nebé sexo hanesan. No iha mós Conferência Episcopal balun nebé husu atu mekanismu fó benção ne’e tenke haré didi’ak no sira dehan di’ak liu muda atu ema labele entende sala benção Papa nian ne’e katak Igreja aceita fali sira atu simu Matrimónio, tan ne’e sira husu atu di’ak liu fó benção wainhira ema ne’e mai mesak, nia labele mai ho nia par atu nune’e ema labele entende katak Igreja aceita sira nia Matrimónio.
Maibé, dala ida tan la’os fó Sacramento Matrimónio ba sira, tanba benção nebé Papa fó ne’e la’os Sacramento, maibé sakramental; katak benção ida Papa fó no apresenta iha Documento Fiducia Suplicans ba sexo hanesan ne’e, la’os Sacramento Matrimónio, maibé ida ne’e simplesmente hanesan Sakramentál de’it, katak iha ne’ebá Papa ka padre ida bele fó benção fora husi liturjia, kuandu ema ruma husu ba sasan sira hanesan: uma, kareta, motor, rate, rai-ku’ak, aifunan, nst, inklui ema sira nebé presija simu benção ne’e. Tanba ne’e, iha Documento Fiducia Suplicans número 21 dehan “este pedido deve, em todos os sentidos, ser valorizado, acompanhado e recebido com gratidão. As pessoas que vem espontaneamente pedir uma bênção” katak ema sese de’it tantu sala na’in ka la’os Católico, tanba nia fiar no nia husu ho hakarak, fora husi liturjia, padre, Bispo no Papa bele de’it fó benção ba sira. Benção ne’e fó ba ema sese de’it mak precisa, no mós sasan sira nebé ema hakarak hetan benção.
Benção ba sexo hanesan nebé hatuur iha Documento Fiducia Suplicans ne’e kontinua husi Ensíklika Amoris Letitia, tanba iha Amoris Letitia ne’e Papa Francisco husu atu ema ho identidade Homosexoal tenke ser hetan respeito ba sira nia dignidade no iha concideração nebé dignu ba sira, no sinál hotu discriminação injusta tenke ser cuidadosamente evitadu, especialmente qualquer forma husi agreção ou violência. Família sira ho menbro homosexual precisa acompanhamento pastoral respeitoso husi Igreja no ninia pastor sira atu nune’e sira bele realiza plenamente Maromak Nia vontade iha sira nia vida (Cf., Amoris Letitia, número 250). Tanba, Igreja respeita direito fundamental nu’udar SER UMANU no tane aas ema nia dignidade. Maibé, aktu contra direito divinu naturál ne’e mak Igreja la aceita. Tanba ne’e, Papa hakarak atu ema hotu respeita sira, la’os atu reconhese sira atu simu Sacramento Matrimónio, hanesan PR nia caption facebook ne’e. PR hanoin katak nia presença iha casamento ida foin liu ba ne’e atu bele hetan legalidade ba casamento ba ema nebé ho sexo hanesan, ida ne’e susar ba PR, tanba soke moru, C-RDTL, Código Sívil, Cultura, Direito Kanónico no Bíblia Sagrada.
Iha Documento Fiducia Supplicans número 4 ne’e, Papa nafatin hatuur posição Igreja nian, hodi dehan Matrimónio “que é a união exclusiva, estável e indissolúvel entre um HOMEM e uma MULHER, normalmente aberta à geração de filhos”. Katak Matrimónio iha Kreda Católica ne’e só vale ba feto no mane de’it ho karakter ida eskluziva, estável no labele haketak no loke dalan atu hetan oan. Tanba ne’e, Igreja nafatin defende Matrimónio ida nebé ba feto ho mane, la’os feto ho feto no mane ho mane, no princípio ida ne’e sei la muda.
Tanba ne’e, Igreja nia pozição claro ona katak respeita ema sese de’it, seja quem for nia LGBTQ, tanba nia mós imajen Maromak nian, no lori marca permanente ida mak criatura Maromak nian, nebé hatuur nanis ona iha livru Genesis. Maibé, la permite Matrimónio Cristã ba sira.
Tanba ne’e, Igreja hanesan Mãe e Mestra hakarak ka lakoi, kleur ka lalais Bispo sira Kreda Local nian, tenke ko’alia buat ruma atu fo roman, nune’e sarani sira labele kahur sasan arbiru, inklui PR nebé kahur Papa nia Benção ho casamento feto ho feto ne’e. Ita fiar katak mensajen pastorál Bispo na’in tolu nian, hanesan exortação pastoral ba sarani sira sei sai iha tempu badak, atu sarani sira labele nakdoko ho situação sira hanesan ne’e.
Igreja hanesan Mãe atu hako’ak ho domin sarani sira no Igreja hanesan Mestra atu eduka no dada oitoan sira nebé la’o sala ka haksoit sala ne’e nia tilun, inklui sarani Católico no ex-seminarista PR ne’e nia tilun no Mana bela nebé hanaran mós an sarani católika nebé ativu mós iha preparação ba visita Papa no ativu iha nunsiatura.
Ikus liu, Igreja nia principio doutrinário ne’e metin no la nakdoko arbiru katak Igreja ne’e hatuur-an metin liu iha ai-rin ka lali’an tolu ne’e: Bíblia, Tradição no Magistério. Tanba ne’e, Igreja nia hanorin sei la naran muda, se Mana Bela, atu fó acessoria ba PR atu muda karik tenke muda uluk Bíblia, mai Tradição no Magisteiro mak bele loke dalan atu imi bele simu Sacramento Matrimónio Cristã nian, tuir buat nebé imi hakarak no haklaken ne’e, maibé quandu la muda lalika mehi no lalika soke.
Casamento 3 nebé ko’alia ona iha leten hanesan: Casamento Barlaqueado ka monogámico ho Casamento Civil no Matrimónio Cristã, nebé Povo ho nia Cultura no Estado aceita ona no hatuur metin ona iha Konstiuição no Código Civil ne’e, traduz ona saida mak Papa Francisco hameno ona mai ita Timór nu’udar tema ninia visita “que a vossa FÉ seja a vossa CULTURA”.