Hametin Unidade Maun-Alin iha PolĂtica dos Timores â De facto, Timor-Leste Ă© dos TIMORES.
NB: Artigo ida neâe, continuação husi primeira parte nebĂ© hatun iha dia 20 de Maio loron 4 liu ba. Iha neba koalia assunto importante rua: Sentido husi 20 de Maio: Apelo Unidade Maun-Alin nian no Filosofia Ukun Rasik-An tuir Nicolau Lobato. Tamba neâe, atu la bele lakon continuidade, hau sugere ba sira nebĂ© seidauk acompanha, bele hahu husi primeira parte mak mai. Iha segunda parte neâe, dedica hanesan homenagem ba Nicolau Lobato nebĂ© loron ohin 24 de Maio, celebra loron moris ba dala 75 anos. Iha neâe, sei koalia assunto tolu hanesan tuir mai: SĂ© mak Nicolau Lobato, Hametin Unidade Maun-Alin iha PolĂtica dos TIMORES tuir Nicolau Lobato no Hametin consensos Maun-Alin nian. Fiar katak artigo rua neâe sei lori netik informação ruma ba leitor sira.
SĂ MAK NICOLAU LOBATO?
Naran completo Nicolau dos Reis Lobato, moris iha Soibada, Sasatan-oan, 24 de Maio de 1946. Oan kawaâik husi Maun-Alin naâin 9, Inan naran Felismina da Costa Alves, no aman naran Narciso Manuel Lobato. Tan deâit defende Rai Timor, no defende Povo Timor, ikus mai Nicolau Lobato ho nia famĂlia sira tem que faâan sira nia isin hodi sosa Ukun Rasik-An. Tan, funu nia halo-halok, famĂlia mate mohu, resto mak RogĂ©rio TiĂĄgo Lobato no Nicolau nia oan mane JosĂ© Lobato.
Com certeza, ema hotu-hotu nebĂ© hela iha rai lulik Timor nia leten, conhece didiak sĂ© mak Nicolau Lobato? SĂĄ tan veterano sira; harĂ© ho matan kaer ho liman no sente ho is, Nicolau nia matenek sira. MaibĂ©, buat importante nebĂ© ita tem que hatene, katak husi Nicolau nia contribuição mak ita hetan espĂrito funu nian ida, nebĂ© abut klean liu iha Povo Timor nia fuan laran. Sobretudo, nia kuda EspĂrito Nacionalismo no AntĂ-Colonialismo iha Povo Timor nia isin no klamar âAmi isin maubere, klamar mos maubereâ, liu husi nia filosofia Ukun Rasik-An.
Geração foun sira, barak mak conhece Nicolau Lobato, liu husi histĂłria luta Timor nian; husi nia estĂĄtua sira, husi Escola sira be hanaran Nicolau Lobato, husi mos dalan sira no instituição sira nebĂ© hanaran Nicolau Lobato. MaibĂ©, dala barak mos ita harĂ© hanesan la harĂ©, iha hanesan la iha. Mas, atenção! Buat hirak neâe, fanun ita atu descobre klean liu, se mak Nicolau Lobato?
Ita imagina, ema ida naran morin hanesan Nicolau Lobato: Primeiro Vice-presidente, Primeiro Ministro, Presidente FRETILIN, Segundo Presidente da RepĂșblica no Comandante Supremo das FALINTIL, nebĂ© mate desde 31/12/1978, toâo ohin loron 20/05/2021 halo ona tinan 42 atu ba 43, maibĂ© ita la harĂ© hetan nia ruin no nia rate. Ita harĂ© mos-mos, katak ita nia Estado la iha interesse atu buka tuir Nicolau nia ruin. Tan sĂĄ los??? Keta, Nicolau Lobato neâe la importante ba imi karik?
Ao contrĂĄrio, veterano sira balun, liman kukun deâit mak sai mos, tem que buka tuir toâo hetan, no balun inventa tan dados mos, naran katak simu pensĂŁo vitalĂcia. Nicolau nia ruin iha nebĂ©? Nicolau nia rate iha nebĂ©? Geração foun sira hakarak ba visita Nicolau Nia rate, iha loron ohin Nia halo tinan, hodi reza ba nia klamar no husu tulun ba nia, atu banati tuir nia espĂrito nacionalismo hodi defende lialos ba Rai ida neâe. Cuidado, ho babeur ran lulik Nicolau nian!
Atenção! Nicolau nia isin mak mate, ruin mak la hetan, rate mak la iha. MaibĂ©, nia espĂrito hatur metin iha nia discurso, carta no artigo sira mesak original, iha livro nebĂ© Pe. Martinho GusmĂŁo halo compilação âSabemos, e Podemos, e Devemos Vencerâ. Livro ida neâe, hatudu profundamente personalidade polĂtica no intelectual Nicolau Lobato nian. Neâe duni, ba jeração foun sira atu la bele siâik Nicolau Lobato nia pensamento, lĂȘ livro ida neâe. Valeu muito!
Nicolau nia carĂĄcter polĂtico, liderança no nia espiritualidade neâe, SeminĂĄrio mak forma, tamba nia mos passa tempo barak iha seminĂĄrio hodi haklean nia formação humana no espiritual. MaibĂ©, liu-liu nia carĂĄcter neâe hatur-an klean liu iha Povo nia sofrimento; nia sai ema decisivo, firme no estratĂ©gico, tamba nia sente realmente sofrimento Povo oprimido nian; nia hatudu nia fuan mos no laran mos ba rai ida neâe, liu husi nia luta hodi defende liberdade Povo nian, atu Povo sira bele goza liberdade hanesan ohin loron ita goza ho haksolok bot. Nicolau hatur metin filosofia Ukun Rasik-An neâe iha Povo nia terus no susar, nebĂ© halo Povo sira hamrok ba liberdade. Ohin loron, Povo moris duni iha liberdade nebĂ© Nicolau Lobato defende neâe, ka lae?
Nicolau Lobato nia naran cĂłdigo funu nian mosu, Wainhira IndonĂ©sio sira tama hodi sunu uma iha Dili laran no oho ema arbiro. Ho ida neâe, husi Dare nia harĂ© tun mai cidade Dili ho laran moras no tenção alta, nia Tafuâi nia kabĂ©n ba rai hodi jura katak âa Ășltima bala Ă© a minha vitĂłriaâ (NICOLAU, p. 457). Hahu husi neâe, Nicolau nia naran funu nian sai conhecido ona ho Tafuâi. Nicolau nia juramento neâe concretiza duni, wainhira tropas IndonĂ©sia sira halo rajada iha nia embuscada iha dia 31/12/1978, hodi halakon nia vida. No fim, Comandante Supremo das FALINTIL manĂĄn duni mate ho bala musan. RIP Nicolau dos Reis Lobato!
Atenção! Nicolau nia isin mate neâe, helicĂłptero mak tula mai Dili âO seu cadaver foi transportado para Dili pelo helicĂłteroâ (NICOLAU: p. 459). Maibe, la hatene lori ba rai iha nebĂ©, tula duni toâo Dili ka lae, keta halo be ses iha dalan klaran. Tansa, tem que subar Nicolau nia isin mate, tansa tem que lori lakon Nicolau nia isin mate. Testamunha nebĂ© harĂ© ho matan Nicolau nia isin mate mak neâe âXavier do Amaral e Guilherme Maria Gonçalves foram levados por Coronel Dading Kalbuadi para testamunhar sobre a morte do Nicolau Lobato. Ao ver o corpo do Nicolau Lobato, o comendante Kalbuadi bateu o pĂ©, fez sentido e continĂȘncia militarâ (NICOLAU: p. 459). Tansa, tem que continĂȘncia militar ba nia isin mate? Nusa la continĂȘncia wainhira nia sei moris, ba continĂȘncia fali ba nia isin mate? Imi halo tiha continĂȘncia bonita, pois tula lakon tiha Nicolau nia isin mate? Neâe, maksud saida?
Agora, ita harĂ© testamunha conta konba Kalbuadi husu desculpa ba Nicolau nia isin mate âXavier do Amaral testemunhou de que, [Kalbuadi] pediu desculpa dizendo: Nicolau, tu nĂŁo tens a culpa desta finalidade, mas tambĂ©m eu compreendo porque eu venho como um soldado que tem que cumprir as ordens dos meus superioresâ (NICOLAU: p. 459). Tansa, tem que husu desculpa? Se ema sala laek tansa oho? Se los mak haruka oho? Superiores nebĂ© haruka neâe se se? TansĂĄ la bele buka tuir ema hirak neâe? halolo lia halo lolos, haktuir lia halo lolos, se lae ran lulik sei babeur, ukun sei la dura, no ukun sei la hakmatek, tan subar lialos, hodi subar mos Nicolau nia Ruin.
Ba Povo Timor tomak, liu-liu geração foun sira keta haluha, reza ba Nicolau nia klamar, basĂĄ Nicolau rasik precisa ita nia oração. Neâe duni, wainhira nia atu despedida ho Bispo Ricardo matebian iha SeminĂĄrio Dare hodi ba halo nia luta iha ai-laran, nia husu ba Bispo atu reza misa ba Nia klamar, quando rona katak nia mate âNicolau Lobato voltou ao Padre Ricardo e disse: Quando souber da minha morte, reze uma missa por minha almaâ (NICOLAU: p. 457). Nicolau Lobato precisa duni ita nia oração, atu nia klamar bele hetan fatin hakmatek. Fiar katak loron ohin, ita ida-idak sei hasae netik Ave Maria ida ba nia Klamar, no reza mos missa ba nia loron moris atu nia bele celebra ho ksolok iha Naâi nia Futar Oin.
Ohin loron, ho Incerteza PolĂtica nebĂ© lao hela iha ita nia rain, Nai-Ulun sira brani ka lae? Halo juramento hodi defende lialos hanesan Nicolau Perante Incerteza PolĂtica. Tafuâi toâok imi nia kabĂ©n ba rai hanesan Nicolau Lobato, hodi koalia lialos atu hatur Certeza PolĂtica. Atu nuneâe, bele hetan naran cĂłdigo foun, aliĂĄs Nai-Ulun lolos, nebĂ© hatudu polĂtica lolos iha dalan nebĂ© los nian; atu hadia Povo nia moris no Rai ida neâe. Keta halo bĂ©, Nai-Ulun sira tauk Tafuâi kabĂ©n ba rai hodi halo juramento, maibe tolan fali kaben, hodi tolan mos lialos. Atenção! O futuro dirĂĄ a verdade!
UNIDADE MAUN-ALIN IHA POLĂTICA DOS TIMORES
Ohin loron, ita nia Estado moris hela iha Incerteza PolĂtica, durante tinan naruk nia laran ona, no ita precisa duni Certeza PolĂtica ida, atu hatur lolos polĂtica hodi garante organização ba Estado RDTL; atu garante mos desenvolvimento ba Rai no Povo ida neâe. PolĂtica diak saida lerek mak Timor-Leste precisa? PolĂtica Maun-Alin nebĂ© uluk Maun-Bot sira usa hodi manan funu neâe, sei importante nafatin iha situação ohin loron ka lae? Se importante, tansĂĄ la gere fali toâok PolĂtica Maun-Alin nian, hodi hadia Rai no Povo ida neâe nia moris?
Maun-Alin, Ali-Maun nuâudar Ănu, nuâu Ănu nania sikun ba Malu. Cantiga popular tetun terik Soibada Nian neâe, hanesan exemplo kmanek ba UNIDADE. Ănu neâe, duâut fuik ida nebĂ© nia forma atu hanesan ho Au kiâik oan sira. Ănu neâe, sempre moris hamutuk, no sira nia abut neâe kesi malu metin tebes, atĂ© que sira nia oan mos la moris dok, maibe moris fali husi sira nia abut. Husi sira nia abut nebĂ© kaer malu metin tebes, maka ema katuas sira usa Ăłnu neâe hanesan filosofia da Unidade, basĂĄ Ăłnu neâe mak sai exemplo diak liu atu ita banati tuir hodi hametin Unidade hanesan Maun-alin nebĂ© abut metin no la moris ketak-ketak.
Interessante mai ita, oinsa atu gere polĂtica Maun-Alin nian iha tempo ohin loron. Tamba, ohin loron ita halai ses ona husi sentido Maun-Alin, nebĂ© Nicolau Lobato promove iha processo luta ba Ukun Rasik-An. BasĂĄ, depois de Ukun Rasik-an, polĂtica Maun-Alin nian hahu lakon nia sentido. Afinal, ita ukun-an neâe lori polĂtica Maun-Alin nian. Ita ba harĂ© sentido husi liafuan Maun-Alin neâe rasik!
Liafuan Maun-Alin neâe, atu hatudu ba amizade Ăntima ka abut nebĂ© kesi malu metin, hahu husi Maun-Bot tun toâo Alin-Ikun iha uma ida nia laran, nebĂ© pertence ba ran ida deâit husi Inan-Aman. Tamba neâe, Maun-Alin ida neâe hatur iha ran ida deâit, sentimento ida deâit, hanoin ida deâit no hakarak ida deâit, sira neâe mak sai hanesan abut nebĂ© kesi metin UNIDADE. MaibĂ©, Maun-Alin neâe mos iha sentido nebĂ© luan, hodi inclui mos primo sira nebĂ© hamahan an iha uma lisan ida ka Inan-Aman Maun-Alin, tamba sentimento hanesan famĂlia nian, sei kesi metin hela iha ran maluk hodi hatudu nafatin UNIDADE Maun-Alin nian.
Ohin loron, sira nebĂ© ransu ka ba habelun ho ema seluk nebĂ© laos ran ka famĂlia, maibĂ© liu husi ransu bele halo sira kesi relação metin ba malu, liu husi fiar malu, hodi bolu malu Maun-Alin. Tamba, sira moris hamutuk hanesan famĂlia ida, hakarak ida, sentimento ida deâit. Ida neâe, ita hetan iha grupo artemarciais, grupo bola, grupo escola etc. Contudo, Maun-Alin ida nebĂ© luan liu, mak uma sĂł pĂĄtria e uma sĂł Nação hanesan Nicolau dehan. No Maun-Alin ida neâe, ita sĂł sente wainhira hetan malu iha ema nia rain. Sentimento Maun-Alin neâe, hahu mosu iha neba hodi halo ita conhece didiak malu, no ita bele ajuda malu mos iha tempo susar ruma nia laran. Hirak neâe, lori ita atu compreende klean sentido husi Maun-Alin. Agora, oinsa ita hatama Maun-Alin neâe, iha Nicolau Lobato nia PolĂtica dos TIMORES. Atu ita bele harĂ© sentido Maun-Alin ida nebĂ© luan, klean no abut metin. Mai no harĂ©!
Nicolau Lobato hatur polĂtica Maun-Alin neâe, iha nia conceito Timores. SĂł Ășnico Nicolau Lobato mak usa liafuan TIMORES neâe. Sobretudo, iha Nia carta no discurso sira, nia la usa conceito nebĂ© portuguĂȘs sira prega mai ita katak Timorenses. Ao contrĂĄrio, nia rejeita conceito neâe, tamba Nia lakoi ema seluk mak fo naran fali mai ita nia identidade, enquanto nia la conhece ita nia cultura no ita nia sentimento. Tamba neâe, Nicolau rasik hatur nia conceito Timores neâe, atu hatudu katak mesmo que ita lian la hanesan, cultura la hanesan, maibĂ© ita iha sentimento ida deâit, hanoin ida deâi, hakarak ida deât: Luta ba Ukun Rasik-An.
Neâeduni, Nicolau rejeita totalmente conceito Timorenses nebĂ© portuguĂȘs sira prega ba Povo Timor, no ohin loron geração sira hatutan ba malu hanesan liafuan kmoâok ida. Afinal, Nicolau dehan âNĂŁo hĂĄ como realmente! De facto, Timor-Leste Ă© dos TIMORESâ (NICOLAU, P. 229). Katak Nia la simu naran nebĂ© realmente portuguĂȘs sira usa hodi bolu ita Timorenses neâe, tamba la han malu ho ita nia sentimento, no at liu mak balun ho fiar an sei dehan tan katak Timorense neâe hatudu ba liafuan TIMOR, nebĂ© mai husi portuguĂȘs Temor ka Tauk. Atenção! Nicolau Lobato laos ema tauk-ten, tamba neâe nia afirma ho clareza: De facto, Timor-Leste Ă© dos TIMORES. Sory, liafuan portuguĂȘs Temor neâe mos copy husi lian latim Timor. Tamba neâe, ita ba harĂ© sentido lolos, husi TIMOR atu ita bele hetan certeza ba TIMORES nebĂ© Nicolau usa. SĂ© lae, ita sai mau-siâik hotu, hodi hatoman-an bolu malu Timorense. Afinal, de facto, Timor-Leste Ă© dos TIMORES. Se ita concidera Nicolau Lobato nia esforço, entĂŁo ita sei bolu malu TIMORES.
Etimologicamente, liafuan TIMOR neâe la existe iha dicionĂĄrio portuguĂȘs, sĂł existe iha dicionĂĄrio latim ho liafuan TIMOR, no mosu mos iha dicionĂĄrio IndonĂ©sio, maibe ho fali liafuan TIMUR, nebĂ© hatudu ba leste ou oriente, laos hatudu ba tauk ka tauk-ten. MaibĂ© ho evolução histĂłrica-linguĂstica mak TIMUR transforma fali ba TIMOR no facil liu atu portuguĂȘs sira fui wĂ© sarani hodi hanaran Timorenses. Tamba neâe, molok portuguĂȘs sira tama liafuan Timor neâe, ema temi ona iha ibun, maibĂ© ho liafuan Orang Timur âAntes da chegada dos portuguĂȘs nos meados do sĂ©culo XVI, os timorenses, a nivel do comĂ©rcio, tinham contactos com mercadores de Jawa e de Ternate (Ilhas Molucas). AlĂ©m disso, no sĂ©culo XV, o reino de Majapahit estendia a sua influĂȘncia atĂ© Ă s ilhas situadas a oriente de Jawaâ (Dom CARLOS, F. X Belo, Os Antigos Reinos de Timor-Leste: p. 54). Katak, antes neâe, Povo Timor halao ona comĂ©rcio ho Povo IndonĂ©sio, no linfuan barak mak Povo Timor adapta husi lĂngua IndonĂ©sia, hanesan: Timur (Timor), Hukun (Ukun), Berlaki (Barlake) etc.
Como Nicolau Lobato neâe, ex-seminarista no iha seminĂĄrio estuda lingua Latina, entĂŁo, mais facil atu nia hatur sentido lolos ba liafuan TIMORES. Contudo, liafuan Timores neâe mai husi lian latim, raiz da palavra Timor. Liafuan Timor neâe, tama iha Terceira declinação singular, iha plural aumenta deâit ES entĂŁo Timor + ES, sai fali TIMORES. Iha neâe, maka Nicolau usa plural Timores atu hatudu ba Povo Timor. Nicolau harĂ© klean liu sentido husi TIMORES neâe iha lian latim, nebĂ© hatudu ba UNIDADE, laos hatudu deâit ba temor ka tauk iha lian portuguĂȘsa, maibĂ© hatudu klean liu ba âAlicui res esse timores: ser UNA cosa, causa de temor para UNO, que UNO nos inspira (DicionĂĄrio latim). Tuir mai, ita sei harĂ© conexĂŁo entre liafuan UNA, UNO iha dicionĂĄrio latim ho Nicolau Nia liafuan UMA ho UM iha nia discurso sira. Vamos ligar!
Husi sentido iha dicionĂĄrio neâe, maka Nicolau hatur polĂtica Timores neâe iha Unidade, Singularidade no JustaposicĂŁo hodi dehan âDe Fronteira a LautĂ©m, de Oe-Cusse a Jaco, passando pelo Atauro, UM sĂł territĂłrio, UNO e indivisĂvel, UMA sĂł Nação, UMA sĂł PĂĄtria, UM sĂł Povo com UM sĂł sentir, UM sĂł pensar em UM sĂł desejo: IndependĂȘnciaâ (NICOLAU: p. 92). Katak polĂtica Maun-Alin nian neâe hatur iha TIMORES hodi hatudu iha; teritĂłrio ida nebĂ© la bele haketak, PĂĄtria ida, Povo ida, sentimeto ida, hanoin ida hakarak ida deâit: UKUN RASIK-AN.
Ohin loron, sentimento ida neâe sei iha ka lae? Ita moris ona ho partido la hanesan, lian la hanesan, cultura la hanesan, maibe ita hakarak ida deâit atu contribui hodi desenvolve Rai ida neâe ka lae? Keta halo ita mai deâit ho interesse pessoal hodi buka oin, hodi buka fatin, no hodi buka naran, hodi aproveita ba beibeik, hodi haluha halo diak ba rai lulik Timor no nia emar sira.
Nicolau, continua afirma tan polĂtica TIMORES neâe hodi dehan âDe Oe-Cusse a Tutuala, de Lospalos Ă s fronteiras, de AtaĂșro a Jaco, de mar Ă mar, somos sĂł UM POVO, UMA SĂ NAĂĂO, com UMA SĂ PĂTRIA: Timor-Lesteâ (NICOLAU: p. 230). Nicolau hatudu mos-mos sentido Maun-Alin lolos iha polĂtica TIMORES neâe, mak unidade iha aspecto hotu-hotu hodi tane as Ukun Rasik-An. Nia liafuan neâe maka sunu Povo Timor nia fuan laran, atu hamrik hamutuk hodi defende Ukun Rasik-An hanesan âĂnica solução polĂtica justa e vĂĄlidaâ (Nicolau: p. 111).
Tamba neâe, ita harĂ© mos-mos ona katak, TIMORES neâe laos hatudu deâit ba tauk-ten, maibe hatudu klean liu ba sira nebĂ© ema hatauk hanesan Povo Timor neâe, no oinsa sira buka malu hanesan Maun-Alin hodi luta, atu sai husi tauk nebĂ© ema seluk halo ba sira. Katak sira laos tauk ten, maibe oinsa sira hatudu sira nia aten-brani hasoru ema nebĂ© koko atu hatauk sira, atu domina sira, atu ukun sira. âIta atu manan independĂȘncia ida neâe, Liberdade ida neâe, precisa uluk liu ita hamutuk [âŠ] kaer liman hamutuk, fo neon ba malu, laran ida deâit, neon ida deâit, serviço hamutuk [âŠ] ita mak hadau, ema la fĂł presente, la fo esmola, ita mak hadau, hadau ita nia direito ida nebĂ© ema sira hori uluk hadau husi ita nia avo sira nia limanâ (NICOLAU: pp. 368/369). Iha neâe, mak Nicolau Lobato adopta polĂtica dos Timores. Afinal, TIMORES neâe conceito nebĂ© soi duni atu prega ba Povo Timor, laos Timorense nebĂ© portuguĂȘs sira usa. Bele ka lae? Ita adopta Timores, ao mesmo tempo hodi promove polĂtica dos TIMORES, iha ita nia sistema Ukun.
CONSENSOS MAUN-ALIN NIAN
Consensos neâe, iha grande dicionĂĄrio latim CONSENTIO, katak âestar de acuerdo, ser de la misma opiniĂłn, del mismo parecer, decidir de comĂșn acuerdoâ. Decide hamutuk buat nebĂ© comum ba ema hotu, no nia exige atu halo harmonia entre opiniĂŁo sira no mos parecer sira, atu bele hetan ponto comum ida nebĂ© hakuak ema hotu, hodi responde ba buat nebĂ© ema hotu-hotu hein. Tamba neâe, Consensos atu halo ita hasoru malu iha dalan ida deâit, mesmo que ita mai ho cor la hanesan, partido la hanesan, maibe hasoru malu iha fukun ida deâit mak bem comum, diak ba ema hotu. Tamba, Rai Timor neâe laos grupo ida nian ka ema ida-rua nian, maibe Povo Timor tomak nebĂ© hisik kosar no martĂr sira hotu nebĂ© fakar no lekar ruin hodi hadau Rai ida neâe.
Ita nia Democracia neâe, dala barak liu sai hanesan democracia formal deâit, katak ita hatudu ba mundo ita nia eleição periĂłdica, maibe resultado husi eleição, seidauk hatudu nia resultado nebĂ© lolos. Tamba dala barak liu depois de eleição, ita la resolve problema, maibe hetok cria problema, tamba resultado votação seidauk preenche requesitos atu ba ukun. Neâeduni, lider partido sira buka malu, hili malu, hafuhu malu, hodi exclui mos partido seluk. Iha neâe, maka ita monu iha incompetente, tamba la hili ema nebĂ© especialista no seu campo, maibe ocupa campo sem especialidade, tan deâit interesse partido nian. Afinal, partido seluk nia ema mesak especialista deâit, maibe tanba excluido, entĂŁo sira iha liur hodi nonton deâit. Tamba neâe, Timor precisa consensos atu nuneâe depois de eleição lĂder partido sira hamutuk hanesan Maun-Alin timores nebĂ© hanoin ida deâit, hakarak ida deâit, hadia Rai no Povo ida neâe, hodi fahe responsabilidade ba malu tuir ida-idak nia area, laos fahe tuir interesse no fahe tuir gosto.
Neâeduni, Consensos neâe hatur an klean liu iha cultura Timor nian hanesan cultura nahe Biti-Bot, atu Maun-Bot sira tur hamutuk, hodi hadia buat ruma nebĂ© naksalak, hodi koalia ho sĂ©rio assunto Estado nian, atu tau as interesse comum. Contudo, Timor precisa fila fali ba hatur didiak ita nia cultura Nahe Biti-Bot hodi bolu malu hanesan Maun-Alin hodi la exclui malu, atu tur hamutuk koalia hanesan maun-alin, hodi hatudu katak Povo ida deâit Timores no uma fukun ida deâit Timor. Assim, iha cultura Timor nian, quando nahe biti-Bot hodi tesi lia, lia sempre kotu, no wainhira lia kotuk ona, simu malu hanesan maun-alin no buat hotu lao normal, no sociedade hakmatek no la iha tan Ăłdio malu, laran moras ba malu, hotu-hotu maun-alin.
Tamba neâe, consensos neâe dalan diak liu atu ajusta programa partido sira nian nebĂ© promete iha campanha, hodi sai hanesan programa Estado nian, atu nuneâe Povo sira labele lakon confiança ho programa partido nian nebĂ© promete iha tempo campanha, se lae programa campanha sai deâit hanesan promessa falso. Tanba neâe, se Nai-Ulun sira la tur hamutuk hodi defini polĂtica nacional, maka programa sei la iha nia continuidade, hodi hamosu bonkar pasang, tamba la iha consensos atu define programa Estado Nian, entĂŁo halo buat hotu tuir gosto deâit, tuir interesse partido nian deâit, halo atu buka oin, halo atu hamorin partido nia naran, no halo hodi hadau confiança Povo nian ba eleição, atu sira ukun nafatin hodi âsusu rai bokur no susu ita isin bokurâ.
CONCLUSĂO
Ohin loron, ita harĂ© iha Timor neâe susar los atu Nai-Ulun sira tur hamutuk hanesan Maun-Alin, susar los atu kaer liman hamutuk hanesan Maun-Alin, susar los atu fo neon ba malu hanesan Maun-Alin, susar at liu mak atu tau laran ida deâit, neon ida deâit hodi serviço hamutuk hanesan Maun-Alin hodi servi Povo no rai ida neâe. De facto, hatudu mos-mos katak ita falha atu gere PolĂtica Maun-alin. Afinal, Nicolau Lobato hatur polĂtica dos Timores neâe, hanorin tebes ita atu banati tuir hanesan PolĂtica Maun-Alin ida nebĂ© los no klean.
Tamba neâe, se Maun-Bot sira tau iha concideração hodi hatudu iha prĂĄtica sentido Maun-Alin nebĂ© Nicolau apresenta, hau hanoin Maun-Bot sira bele acerta ona sira nia interesse hodi hasoru malu iha interesse comum nebĂ© Povo Timor hein ba rai ida neâe. Atu nuneâe, ita bele hetan ona dalan certa hodi hatur certeza polĂtica, atu bele sai ona husi incerteza polĂtica nebĂ© ita lao ona durante tinan naruk nia laran, nebĂ© fĂł impacto ba desenvolvimento Rai no Povo ida neâe. Tamba chave atu sai husi incerteza polĂtica neâe, maka Maun-Bot sira buka malu hanesan Maun-Alin hodi tur hamutuk, atu koalia sĂ©rio assunto Estado nian.
Se Maun-Bot sira la tur hamutuk hanesan Maun-Alin, hodi hadia buat sira nebĂ© naksalak, lição diak saida maka sei hanorin hela ba geração foun sira? Diak liu, molok Maun-Bot sira husik mundo neâe, hatur hela HistĂłria diak ba Rai no Povo ida neâe, atu bele conta tutan husi geração ba geração. Atu nuneâe, imi mate karik mos, geração sira sei ba reza ho dere imi nia rate, tamba imi hanorin hela buat nebĂ© los ba geração foun sira. MaibĂ©, quando imi la tur hamutuk hodi hadia; imi sei dauk mate mos geração foun sira hotar uluk ona imi. At liu tan imi mate, imi nia klamar sira sei la mehi atu reza, imi nia histĂłria sira sei la conta.
Mensagem ba leitor sira: 20 de Maio loron ukun Rasik-An no 24 de Maio loron moris Nicolau nian. Loron rua neâe, loron nebĂ© importantĂssmo mai ita, atu lao lori hanoin, tur lori hanoin ema hotu nebĂ© mate ba rai ida neâe. Tamba neâe, tempo kmoâok no kamnek atu ita halo reflexĂŁo hodi hanoin ita nia mate bian sira nebĂ© fo sira nia isin lori sosa ita nia IndependĂȘncia. No liu-liu ita hanesan Timor oan koko esforço hamutuk, fĂł liman ba malu, fo laran ba malu ho sentimento ida deâit, hanoin ida deâit, hakarak ida deâit: Hadia no tane ita Rain Timor. Uluk, avĂł sira fo ona sira nia vida hodi sosa rai neâe, ohin loron ita tenke fo ita nia esforço tomak, força tomak hodi hadia rai ida neâe nia futuro. Tamba neâe, hatudu ita nia consciĂȘncia nebĂ© nabilan ba rai ida neâe hanesan Nicolau Lobato, hodi defende lialos.
Keta haluha, reza mos ba Nicolau nia klamar atu nia bele hetan descanso eterno iha Maromak Nia kadunan Santo, no husu mos nia harohan daâet atu ita bele banati tuir nia espĂrito nacionalismo no patriotismo, hodi defende rai no Povo ida neâe. No keta haluha mos tau iha prĂĄtica buat nebĂ© Nicolau Lobato dehan: NĂŁo hĂĄ como realmente (Timorense), De facto, Timor-Leste Ă© dos TIMORES! Viva Timor, Viva Povo TIMORES.
REFERĂNCIA:
- LOBATO, Nicolau dos Reis, Sabemos, e podemos, e devemos vencer: Antologia de textos para uma autobiografia de Nicolau Lobato, Editor: Martinho G. da Silva GusmĂŁo, Dioma: Malang, 2018.
- SMITH, Linda Tuhiwai, Decolonizing methologies research and indigenous peoples, Dunedin: London, 2012.
- XIMENES Belo, Carlos Filipe, Os antigos Reinos de Timor-Leste, Diocesana Baucau: Timor-Leste, 2011.
- Grande DicionĂĄrio da lingua latina.
- Fiar Ida, Neon Ida, Agenda 2015.
Escritor: José Felix Camilo (Estudante ISFIT: 2 Ano teologia).
