Hametin Unidade Maun-Alin iha Política dos Timores – De facto, Timor-Leste é dos TIMORES.
NB: Artigo ida ne’e, continuação husi primeira parte nebé hatun iha dia 20 de Maio loron 4 liu ba. Iha neba koalia assunto importante rua: Sentido husi 20 de Maio: Apelo Unidade Maun-Alin nian no Filosofia Ukun Rasik-An tuir Nicolau Lobato. Tamba ne’e, atu la bele lakon continuidade, hau sugere ba sira nebé seidauk acompanha, bele hahu husi primeira parte mak mai. Iha segunda parte ne’e, dedica hanesan homenagem ba Nicolau Lobato nebé loron ohin 24 de Maio, celebra loron moris ba dala 75 anos. Iha ne’e, sei koalia assunto tolu hanesan tuir mai: Sé mak Nicolau Lobato, Hametin Unidade Maun-Alin iha Política dos TIMORES tuir Nicolau Lobato no Hametin consensos Maun-Alin nian. Fiar katak artigo rua ne’e sei lori netik informação ruma ba leitor sira.
SÉ MAK NICOLAU LOBATO?
Naran completo Nicolau dos Reis Lobato, moris iha Soibada, Sasatan-oan, 24 de Maio de 1946. Oan kawa’ik husi Maun-Alin na’in 9, Inan naran Felismina da Costa Alves, no aman naran Narciso Manuel Lobato. Tan de’it defende Rai Timor, no defende Povo Timor, ikus mai Nicolau Lobato ho nia família sira tem que fa’an sira nia isin hodi sosa Ukun Rasik-An. Tan, funu nia halo-halok, família mate mohu, resto mak Rogério Tiágo Lobato no Nicolau nia oan mane José Lobato.
Com certeza, ema hotu-hotu nebé hela iha rai lulik Timor nia leten, conhece didiak sé mak Nicolau Lobato? Sá tan veterano sira; haré ho matan kaer ho liman no sente ho is, Nicolau nia matenek sira. Maibé, buat importante nebé ita tem que hatene, katak husi Nicolau nia contribuição mak ita hetan espírito funu nian ida, nebé abut klean liu iha Povo Timor nia fuan laran. Sobretudo, nia kuda Espírito Nacionalismo no Antí-Colonialismo iha Povo Timor nia isin no klamar “Ami isin maubere, klamar mos maubere”, liu husi nia filosofia Ukun Rasik-An.
Geração foun sira, barak mak conhece Nicolau Lobato, liu husi história luta Timor nian; husi nia estátua sira, husi Escola sira be hanaran Nicolau Lobato, husi mos dalan sira no instituição sira nebé hanaran Nicolau Lobato. Maibé, dala barak mos ita haré hanesan la haré, iha hanesan la iha. Mas, atenção! Buat hirak ne’e, fanun ita atu descobre klean liu, se mak Nicolau Lobato?
Ita imagina, ema ida naran morin hanesan Nicolau Lobato: Primeiro Vice-presidente, Primeiro Ministro, Presidente FRETILIN, Segundo Presidente da República no Comandante Supremo das FALINTIL, nebé mate desde 31/12/1978, to’o ohin loron 20/05/2021 halo ona tinan 42 atu ba 43, maibé ita la haré hetan nia ruin no nia rate. Ita haré mos-mos, katak ita nia Estado la iha interesse atu buka tuir Nicolau nia ruin. Tan sá los??? Keta, Nicolau Lobato ne’e la importante ba imi karik?
Ao contrário, veterano sira balun, liman kukun de’it mak sai mos, tem que buka tuir to’o hetan, no balun inventa tan dados mos, naran katak simu pensão vitalícia. Nicolau nia ruin iha nebé? Nicolau nia rate iha nebé? Geração foun sira hakarak ba visita Nicolau Nia rate, iha loron ohin Nia halo tinan, hodi reza ba nia klamar no husu tulun ba nia, atu banati tuir nia espírito nacionalismo hodi defende lialos ba Rai ida ne’e. Cuidado, ho babeur ran lulik Nicolau nian!
Atenção! Nicolau nia isin mak mate, ruin mak la hetan, rate mak la iha. Maibé, nia espírito hatur metin iha nia discurso, carta no artigo sira mesak original, iha livro nebé Pe. Martinho Gusmão halo compilação “Sabemos, e Podemos, e Devemos Vencer”. Livro ida ne’e, hatudu profundamente personalidade política no intelectual Nicolau Lobato nian. Ne’e duni, ba jeração foun sira atu la bele si’ik Nicolau Lobato nia pensamento, lê livro ida ne’e. Valeu muito!
Nicolau nia carácter político, liderança no nia espiritualidade ne’e, Seminário mak forma, tamba nia mos passa tempo barak iha seminário hodi haklean nia formação humana no espiritual. Maibé, liu-liu nia carácter ne’e hatur-an klean liu iha Povo nia sofrimento; nia sai ema decisivo, firme no estratégico, tamba nia sente realmente sofrimento Povo oprimido nian; nia hatudu nia fuan mos no laran mos ba rai ida ne’e, liu husi nia luta hodi defende liberdade Povo nian, atu Povo sira bele goza liberdade hanesan ohin loron ita goza ho haksolok bot. Nicolau hatur metin filosofia Ukun Rasik-An ne’e iha Povo nia terus no susar, nebé halo Povo sira hamrok ba liberdade. Ohin loron, Povo moris duni iha liberdade nebé Nicolau Lobato defende ne’e, ka lae?
Nicolau Lobato nia naran código funu nian mosu, Wainhira Indonésio sira tama hodi sunu uma iha Dili laran no oho ema arbiro. Ho ida ne’e, husi Dare nia haré tun mai cidade Dili ho laran moras no tenção alta, nia Tafu’i nia kabén ba rai hodi jura katak “a última bala é a minha vitória” (NICOLAU, p. 457). Hahu husi ne’e, Nicolau nia naran funu nian sai conhecido ona ho Tafu’i. Nicolau nia juramento ne’e concretiza duni, wainhira tropas Indonésia sira halo rajada iha nia embuscada iha dia 31/12/1978, hodi halakon nia vida. No fim, Comandante Supremo das FALINTIL manán duni mate ho bala musan. RIP Nicolau dos Reis Lobato!
Atenção! Nicolau nia isin mate ne’e, helicóptero mak tula mai Dili “O seu cadaver foi transportado para Dili pelo helicótero” (NICOLAU: p. 459). Maibe, la hatene lori ba rai iha nebé, tula duni to’o Dili ka lae, keta halo be ses iha dalan klaran. Tansa, tem que subar Nicolau nia isin mate, tansa tem que lori lakon Nicolau nia isin mate. Testamunha nebé haré ho matan Nicolau nia isin mate mak ne’e “Xavier do Amaral e Guilherme Maria Gonçalves foram levados por Coronel Dading Kalbuadi para testamunhar sobre a morte do Nicolau Lobato. Ao ver o corpo do Nicolau Lobato, o comendante Kalbuadi bateu o pé, fez sentido e continência militar” (NICOLAU: p. 459). Tansa, tem que continência militar ba nia isin mate? Nusa la continência wainhira nia sei moris, ba continência fali ba nia isin mate? Imi halo tiha continência bonita, pois tula lakon tiha Nicolau nia isin mate? Ne’e, maksud saida?
Agora, ita haré testamunha conta konba Kalbuadi husu desculpa ba Nicolau nia isin mate “Xavier do Amaral testemunhou de que, [Kalbuadi] pediu desculpa dizendo: Nicolau, tu não tens a culpa desta finalidade, mas também eu compreendo porque eu venho como um soldado que tem que cumprir as ordens dos meus superiores” (NICOLAU: p. 459). Tansa, tem que husu desculpa? Se ema sala laek tansa oho? Se los mak haruka oho? Superiores nebé haruka ne’e se se? Tansá la bele buka tuir ema hirak ne’e? halolo lia halo lolos, haktuir lia halo lolos, se lae ran lulik sei babeur, ukun sei la dura, no ukun sei la hakmatek, tan subar lialos, hodi subar mos Nicolau nia Ruin.
Ba Povo Timor tomak, liu-liu geração foun sira keta haluha, reza ba Nicolau nia klamar, basá Nicolau rasik precisa ita nia oração. Ne’e duni, wainhira nia atu despedida ho Bispo Ricardo matebian iha Seminário Dare hodi ba halo nia luta iha ai-laran, nia husu ba Bispo atu reza misa ba Nia klamar, quando rona katak nia mate “Nicolau Lobato voltou ao Padre Ricardo e disse: Quando souber da minha morte, reze uma missa por minha alma” (NICOLAU: p. 457). Nicolau Lobato precisa duni ita nia oração, atu nia klamar bele hetan fatin hakmatek. Fiar katak loron ohin, ita ida-idak sei hasae netik Ave Maria ida ba nia Klamar, no reza mos missa ba nia loron moris atu nia bele celebra ho ksolok iha Na’i nia Futar Oin.
Ohin loron, ho Incerteza Política nebé lao hela iha ita nia rain, Nai-Ulun sira brani ka lae? Halo juramento hodi defende lialos hanesan Nicolau Perante Incerteza Política. Tafu’i to’ok imi nia kabén ba rai hanesan Nicolau Lobato, hodi koalia lialos atu hatur Certeza Política. Atu nune’e, bele hetan naran código foun, aliás Nai-Ulun lolos, nebé hatudu política lolos iha dalan nebé los nian; atu hadia Povo nia moris no Rai ida ne’e. Keta halo bé, Nai-Ulun sira tauk Tafu’i kabén ba rai hodi halo juramento, maibe tolan fali kaben, hodi tolan mos lialos. Atenção! O futuro dirá a verdade!
UNIDADE MAUN-ALIN IHA POLÍTICA DOS TIMORES
Ohin loron, ita nia Estado moris hela iha Incerteza Política, durante tinan naruk nia laran ona, no ita precisa duni Certeza Política ida, atu hatur lolos política hodi garante organização ba Estado RDTL; atu garante mos desenvolvimento ba Rai no Povo ida ne’e. Política diak saida lerek mak Timor-Leste precisa? Política Maun-Alin nebé uluk Maun-Bot sira usa hodi manan funu ne’e, sei importante nafatin iha situação ohin loron ka lae? Se importante, tansá la gere fali to’ok Política Maun-Alin nian, hodi hadia Rai no Povo ida ne’e nia moris?
Maun-Alin, Ali-Maun nu’udar Ónu, nu’u Ónu nania sikun ba Malu. Cantiga popular tetun terik Soibada Nian ne’e, hanesan exemplo kmanek ba UNIDADE. Ônu ne’e, du’ut fuik ida nebé nia forma atu hanesan ho Au ki’ik oan sira. Ónu ne’e, sempre moris hamutuk, no sira nia abut ne’e kesi malu metin tebes, até que sira nia oan mos la moris dok, maibe moris fali husi sira nia abut. Husi sira nia abut nebé kaer malu metin tebes, maka ema katuas sira usa ónu ne’e hanesan filosofia da Unidade, basá ónu ne’e mak sai exemplo diak liu atu ita banati tuir hodi hametin Unidade hanesan Maun-alin nebé abut metin no la moris ketak-ketak.
Interessante mai ita, oinsa atu gere política Maun-Alin nian iha tempo ohin loron. Tamba, ohin loron ita halai ses ona husi sentido Maun-Alin, nebé Nicolau Lobato promove iha processo luta ba Ukun Rasik-An. Basá, depois de Ukun Rasik-an, política Maun-Alin nian hahu lakon nia sentido. Afinal, ita ukun-an ne’e lori política Maun-Alin nian. Ita ba haré sentido husi liafuan Maun-Alin ne’e rasik!
Liafuan Maun-Alin ne’e, atu hatudu ba amizade íntima ka abut nebé kesi malu metin, hahu husi Maun-Bot tun to’o Alin-Ikun iha uma ida nia laran, nebé pertence ba ran ida de’it husi Inan-Aman. Tamba ne’e, Maun-Alin ida ne’e hatur iha ran ida de’it, sentimento ida de’it, hanoin ida de’it no hakarak ida de’it, sira ne’e mak sai hanesan abut nebé kesi metin UNIDADE. Maibé, Maun-Alin ne’e mos iha sentido nebé luan, hodi inclui mos primo sira nebé hamahan an iha uma lisan ida ka Inan-Aman Maun-Alin, tamba sentimento hanesan família nian, sei kesi metin hela iha ran maluk hodi hatudu nafatin UNIDADE Maun-Alin nian.
Ohin loron, sira nebé ransu ka ba habelun ho ema seluk nebé laos ran ka família, maibé liu husi ransu bele halo sira kesi relação metin ba malu, liu husi fiar malu, hodi bolu malu Maun-Alin. Tamba, sira moris hamutuk hanesan família ida, hakarak ida, sentimento ida de’it. Ida ne’e, ita hetan iha grupo artemarciais, grupo bola, grupo escola etc. Contudo, Maun-Alin ida nebé luan liu, mak uma só pátria e uma só Nação hanesan Nicolau dehan. No Maun-Alin ida ne’e, ita só sente wainhira hetan malu iha ema nia rain. Sentimento Maun-Alin ne’e, hahu mosu iha neba hodi halo ita conhece didiak malu, no ita bele ajuda malu mos iha tempo susar ruma nia laran. Hirak ne’e, lori ita atu compreende klean sentido husi Maun-Alin. Agora, oinsa ita hatama Maun-Alin ne’e, iha Nicolau Lobato nia Política dos TIMORES. Atu ita bele haré sentido Maun-Alin ida nebé luan, klean no abut metin. Mai no haré!
Nicolau Lobato hatur política Maun-Alin ne’e, iha nia conceito Timores. Só único Nicolau Lobato mak usa liafuan TIMORES ne’e. Sobretudo, iha Nia carta no discurso sira, nia la usa conceito nebé português sira prega mai ita katak Timorenses. Ao contrário, nia rejeita conceito ne’e, tamba Nia lakoi ema seluk mak fo naran fali mai ita nia identidade, enquanto nia la conhece ita nia cultura no ita nia sentimento. Tamba ne’e, Nicolau rasik hatur nia conceito Timores ne’e, atu hatudu katak mesmo que ita lian la hanesan, cultura la hanesan, maibé ita iha sentimento ida de’it, hanoin ida de’i, hakarak ida de’t: Luta ba Ukun Rasik-An.
Ne’eduni, Nicolau rejeita totalmente conceito Timorenses nebé português sira prega ba Povo Timor, no ohin loron geração sira hatutan ba malu hanesan liafuan kmo’ok ida. Afinal, Nicolau dehan “Não há como realmente! De facto, Timor-Leste é dos TIMORES” (NICOLAU, P. 229). Katak Nia la simu naran nebé realmente português sira usa hodi bolu ita Timorenses ne’e, tamba la han malu ho ita nia sentimento, no at liu mak balun ho fiar an sei dehan tan katak Timorense ne’e hatudu ba liafuan TIMOR, nebé mai husi português Temor ka Tauk. Atenção! Nicolau Lobato laos ema tauk-ten, tamba ne’e nia afirma ho clareza: De facto, Timor-Leste é dos TIMORES. Sory, liafuan português Temor ne’e mos copy husi lian latim Timor. Tamba ne’e, ita ba haré sentido lolos, husi TIMOR atu ita bele hetan certeza ba TIMORES nebé Nicolau usa. Sé lae, ita sai mau-si’ik hotu, hodi hatoman-an bolu malu Timorense. Afinal, de facto, Timor-Leste é dos TIMORES. Se ita concidera Nicolau Lobato nia esforço, então ita sei bolu malu TIMORES.
Etimologicamente, liafuan TIMOR ne’e la existe iha dicionário português, só existe iha dicionário latim ho liafuan TIMOR, no mosu mos iha dicionário Indonésio, maibe ho fali liafuan TIMUR, nebé hatudu ba leste ou oriente, laos hatudu ba tauk ka tauk-ten. Maibé ho evolução histórica-linguística mak TIMUR transforma fali ba TIMOR no facil liu atu português sira fui wé sarani hodi hanaran Timorenses. Tamba ne’e, molok português sira tama liafuan Timor ne’e, ema temi ona iha ibun, maibé ho liafuan Orang Timur “Antes da chegada dos português nos meados do século XVI, os timorenses, a nivel do comércio, tinham contactos com mercadores de Jawa e de Ternate (Ilhas Molucas). Além disso, no século XV, o reino de Majapahit estendia a sua influência até às ilhas situadas a oriente de Jawa” (Dom CARLOS, F. X Belo, Os Antigos Reinos de Timor-Leste: p. 54). Katak, antes ne’e, Povo Timor halao ona comércio ho Povo Indonésio, no linfuan barak mak Povo Timor adapta husi língua Indonésia, hanesan: Timur (Timor), Hukun (Ukun), Berlaki (Barlake) etc.
Como Nicolau Lobato ne’e, ex-seminarista no iha seminário estuda lingua Latina, então, mais facil atu nia hatur sentido lolos ba liafuan TIMORES. Contudo, liafuan Timores ne’e mai husi lian latim, raiz da palavra Timor. Liafuan Timor ne’e, tama iha Terceira declinação singular, iha plural aumenta de’it ES então Timor + ES, sai fali TIMORES. Iha ne’e, maka Nicolau usa plural Timores atu hatudu ba Povo Timor. Nicolau haré klean liu sentido husi TIMORES ne’e iha lian latim, nebé hatudu ba UNIDADE, laos hatudu de’it ba temor ka tauk iha lian portuguêsa, maibé hatudu klean liu ba “Alicui res esse timores: ser UNA cosa, causa de temor para UNO, que UNO nos inspira (Dicionário latim). Tuir mai, ita sei haré conexão entre liafuan UNA, UNO iha dicionário latim ho Nicolau Nia liafuan UMA ho UM iha nia discurso sira. Vamos ligar!
Husi sentido iha dicionário ne’e, maka Nicolau hatur política Timores ne’e iha Unidade, Singularidade no Justaposicão hodi dehan “De Fronteira a Lautém, de Oe-Cusse a Jaco, passando pelo Atauro, UM só território, UNO e indivisível, UMA só Nação, UMA só Pátria, UM só Povo com UM só sentir, UM só pensar em UM só desejo: Independência” (NICOLAU: p. 92). Katak política Maun-Alin nian ne’e hatur iha TIMORES hodi hatudu iha; teritório ida nebé la bele haketak, Pátria ida, Povo ida, sentimeto ida, hanoin ida hakarak ida de’it: UKUN RASIK-AN.
Ohin loron, sentimento ida ne’e sei iha ka lae? Ita moris ona ho partido la hanesan, lian la hanesan, cultura la hanesan, maibe ita hakarak ida de’it atu contribui hodi desenvolve Rai ida ne’e ka lae? Keta halo ita mai de’it ho interesse pessoal hodi buka oin, hodi buka fatin, no hodi buka naran, hodi aproveita ba beibeik, hodi haluha halo diak ba rai lulik Timor no nia emar sira.
Nicolau, continua afirma tan política TIMORES ne’e hodi dehan “De Oe-Cusse a Tutuala, de Lospalos às fronteiras, de Ataúro a Jaco, de mar à mar, somos só UM POVO, UMA SÓ NAÇÃO, com UMA SÓ PÁTRIA: Timor-Leste” (NICOLAU: p. 230). Nicolau hatudu mos-mos sentido Maun-Alin lolos iha política TIMORES ne’e, mak unidade iha aspecto hotu-hotu hodi tane as Ukun Rasik-An. Nia liafuan ne’e maka sunu Povo Timor nia fuan laran, atu hamrik hamutuk hodi defende Ukun Rasik-An hanesan “Única solução política justa e válida” (Nicolau: p. 111).
Tamba ne’e, ita haré mos-mos ona katak, TIMORES ne’e laos hatudu de’it ba tauk-ten, maibe hatudu klean liu ba sira nebé ema hatauk hanesan Povo Timor ne’e, no oinsa sira buka malu hanesan Maun-Alin hodi luta, atu sai husi tauk nebé ema seluk halo ba sira. Katak sira laos tauk ten, maibe oinsa sira hatudu sira nia aten-brani hasoru ema nebé koko atu hatauk sira, atu domina sira, atu ukun sira. “Ita atu manan independência ida ne’e, Liberdade ida ne’e, precisa uluk liu ita hamutuk […] kaer liman hamutuk, fo neon ba malu, laran ida de’it, neon ida de’it, serviço hamutuk […] ita mak hadau, ema la fó presente, la fo esmola, ita mak hadau, hadau ita nia direito ida nebé ema sira hori uluk hadau husi ita nia avo sira nia liman” (NICOLAU: pp. 368/369). Iha ne’e, mak Nicolau Lobato adopta política dos Timores. Afinal, TIMORES ne’e conceito nebé soi duni atu prega ba Povo Timor, laos Timorense nebé português sira usa. Bele ka lae? Ita adopta Timores, ao mesmo tempo hodi promove política dos TIMORES, iha ita nia sistema Ukun.
CONSENSOS MAUN-ALIN NIAN
Consensos ne’e, iha grande dicionário latim CONSENTIO, katak “estar de acuerdo, ser de la misma opinión, del mismo parecer, decidir de común acuerdo”. Decide hamutuk buat nebé comum ba ema hotu, no nia exige atu halo harmonia entre opinião sira no mos parecer sira, atu bele hetan ponto comum ida nebé hakuak ema hotu, hodi responde ba buat nebé ema hotu-hotu hein. Tamba ne’e, Consensos atu halo ita hasoru malu iha dalan ida de’it, mesmo que ita mai ho cor la hanesan, partido la hanesan, maibe hasoru malu iha fukun ida de’it mak bem comum, diak ba ema hotu. Tamba, Rai Timor ne’e laos grupo ida nian ka ema ida-rua nian, maibe Povo Timor tomak nebé hisik kosar no martír sira hotu nebé fakar no lekar ruin hodi hadau Rai ida ne’e.
Ita nia Democracia ne’e, dala barak liu sai hanesan democracia formal de’it, katak ita hatudu ba mundo ita nia eleição periódica, maibe resultado husi eleição, seidauk hatudu nia resultado nebé lolos. Tamba dala barak liu depois de eleição, ita la resolve problema, maibe hetok cria problema, tamba resultado votação seidauk preenche requesitos atu ba ukun. Ne’eduni, lider partido sira buka malu, hili malu, hafuhu malu, hodi exclui mos partido seluk. Iha ne’e, maka ita monu iha incompetente, tamba la hili ema nebé especialista no seu campo, maibe ocupa campo sem especialidade, tan de’it interesse partido nian. Afinal, partido seluk nia ema mesak especialista de’it, maibe tanba excluido, então sira iha liur hodi nonton de’it. Tamba ne’e, Timor precisa consensos atu nune’e depois de eleição líder partido sira hamutuk hanesan Maun-Alin timores nebé hanoin ida de’it, hakarak ida de’it, hadia Rai no Povo ida ne’e, hodi fahe responsabilidade ba malu tuir ida-idak nia area, laos fahe tuir interesse no fahe tuir gosto.
Ne’eduni, Consensos ne’e hatur an klean liu iha cultura Timor nian hanesan cultura nahe Biti-Bot, atu Maun-Bot sira tur hamutuk, hodi hadia buat ruma nebé naksalak, hodi koalia ho sério assunto Estado nian, atu tau as interesse comum. Contudo, Timor precisa fila fali ba hatur didiak ita nia cultura Nahe Biti-Bot hodi bolu malu hanesan Maun-Alin hodi la exclui malu, atu tur hamutuk koalia hanesan maun-alin, hodi hatudu katak Povo ida de’it Timores no uma fukun ida de’it Timor. Assim, iha cultura Timor nian, quando nahe biti-Bot hodi tesi lia, lia sempre kotu, no wainhira lia kotuk ona, simu malu hanesan maun-alin no buat hotu lao normal, no sociedade hakmatek no la iha tan ódio malu, laran moras ba malu, hotu-hotu maun-alin.
Tamba ne’e, consensos ne’e dalan diak liu atu ajusta programa partido sira nian nebé promete iha campanha, hodi sai hanesan programa Estado nian, atu nune’e Povo sira labele lakon confiança ho programa partido nian nebé promete iha tempo campanha, se lae programa campanha sai de’it hanesan promessa falso. Tanba ne’e, se Nai-Ulun sira la tur hamutuk hodi defini política nacional, maka programa sei la iha nia continuidade, hodi hamosu bonkar pasang, tamba la iha consensos atu define programa Estado Nian, então halo buat hotu tuir gosto de’it, tuir interesse partido nian de’it, halo atu buka oin, halo atu hamorin partido nia naran, no halo hodi hadau confiança Povo nian ba eleição, atu sira ukun nafatin hodi “susu rai bokur no susu ita isin bokur”.
CONCLUSÃO
Ohin loron, ita haré iha Timor ne’e susar los atu Nai-Ulun sira tur hamutuk hanesan Maun-Alin, susar los atu kaer liman hamutuk hanesan Maun-Alin, susar los atu fo neon ba malu hanesan Maun-Alin, susar at liu mak atu tau laran ida de’it, neon ida de’it hodi serviço hamutuk hanesan Maun-Alin hodi servi Povo no rai ida ne’e. De facto, hatudu mos-mos katak ita falha atu gere Política Maun-alin. Afinal, Nicolau Lobato hatur política dos Timores ne’e, hanorin tebes ita atu banati tuir hanesan Política Maun-Alin ida nebé los no klean.
Tamba ne’e, se Maun-Bot sira tau iha concideração hodi hatudu iha prática sentido Maun-Alin nebé Nicolau apresenta, hau hanoin Maun-Bot sira bele acerta ona sira nia interesse hodi hasoru malu iha interesse comum nebé Povo Timor hein ba rai ida ne’e. Atu nune’e, ita bele hetan ona dalan certa hodi hatur certeza política, atu bele sai ona husi incerteza política nebé ita lao ona durante tinan naruk nia laran, nebé fó impacto ba desenvolvimento Rai no Povo ida ne’e. Tamba chave atu sai husi incerteza política ne’e, maka Maun-Bot sira buka malu hanesan Maun-Alin hodi tur hamutuk, atu koalia sério assunto Estado nian.
Se Maun-Bot sira la tur hamutuk hanesan Maun-Alin, hodi hadia buat sira nebé naksalak, lição diak saida maka sei hanorin hela ba geração foun sira? Diak liu, molok Maun-Bot sira husik mundo ne’e, hatur hela História diak ba Rai no Povo ida ne’e, atu bele conta tutan husi geração ba geração. Atu nune’e, imi mate karik mos, geração sira sei ba reza ho dere imi nia rate, tamba imi hanorin hela buat nebé los ba geração foun sira. Maibé, quando imi la tur hamutuk hodi hadia; imi sei dauk mate mos geração foun sira hotar uluk ona imi. At liu tan imi mate, imi nia klamar sira sei la mehi atu reza, imi nia história sira sei la conta.
Mensagem ba leitor sira: 20 de Maio loron ukun Rasik-An no 24 de Maio loron moris Nicolau nian. Loron rua ne’e, loron nebé importantíssmo mai ita, atu lao lori hanoin, tur lori hanoin ema hotu nebé mate ba rai ida ne’e. Tamba ne’e, tempo kmo’ok no kamnek atu ita halo reflexão hodi hanoin ita nia mate bian sira nebé fo sira nia isin lori sosa ita nia Independência. No liu-liu ita hanesan Timor oan koko esforço hamutuk, fó liman ba malu, fo laran ba malu ho sentimento ida de’it, hanoin ida de’it, hakarak ida de’it: Hadia no tane ita Rain Timor. Uluk, avó sira fo ona sira nia vida hodi sosa rai ne’e, ohin loron ita tenke fo ita nia esforço tomak, força tomak hodi hadia rai ida ne’e nia futuro. Tamba ne’e, hatudu ita nia consciência nebé nabilan ba rai ida ne’e hanesan Nicolau Lobato, hodi defende lialos.
Keta haluha, reza mos ba Nicolau nia klamar atu nia bele hetan descanso eterno iha Maromak Nia kadunan Santo, no husu mos nia harohan da’et atu ita bele banati tuir nia espírito nacionalismo no patriotismo, hodi defende rai no Povo ida ne’e. No keta haluha mos tau iha prática buat nebé Nicolau Lobato dehan: Não há como realmente (Timorense), De facto, Timor-Leste é dos TIMORES! Viva Timor, Viva Povo TIMORES.
REFERÊNCIA:
- LOBATO, Nicolau dos Reis, Sabemos, e podemos, e devemos vencer: Antologia de textos para uma autobiografia de Nicolau Lobato, Editor: Martinho G. da Silva Gusmão, Dioma: Malang, 2018.
- SMITH, Linda Tuhiwai, Decolonizing methologies research and indigenous peoples, Dunedin: London, 2012.
- XIMENES Belo, Carlos Filipe, Os antigos Reinos de Timor-Leste, Diocesana Baucau: Timor-Leste, 2011.
- Grande Dicionário da lingua latina.
- Fiar Ida, Neon Ida, Agenda 2015.
Escritor: José Felix Camilo (Estudante ISFIT: 2 Ano teologia).