Nota Bene: Artigo ida ne’e, continuação husi primeira parte nebé ko’alia ona kona bá Jovem Nia Realidade no Jovem Nia Desafios. Agora, ita tama ba segunda parte nebé sei ko’alia liu kona bá Responsabilidade Jovem Nian, Tuir lia-menon Nicolau Lobato nian. Boa leitura!
3. Jovem Nia Responsabilidade
Wainhira ita koalia konabá responsabilidade jovem nian, ita hanesan jovem ida-idak hatene ona nia responsabilidade. Maibé, dala ruma mos ita haluha ita nia responsabilidade hanesan jovem, hodi prática fali buat nebé fora husi ita nia responsabilidade. Tan ne’e, ha’u hakarak lori fali ita hotu ba haré responsabilidade jovem nian, nebé Nicolau Lobato hameno hela iha nia mensagem natal nian iha tinan 1974; hanesan lia-menon heroi sira nian hodi fanun fali jovem sira ohin loron, atu fo atenção ba responsabilidade hanesan jovem; atu ita hatene katak responsabilidade ida oinsá mak heroi sira hameno mai ita.
Santo Padre mos dehan katak husi ema katuas sira nia mehi, maka jovem sira iha visão “os idosos sonham e os jovems têm visões” (Christus Vivit, no. 192). Papa continua dehan tan katak sé ita hanesan jovem hatur-an metin iha ema katuas sira nia mehi, então ita consegue haré futuro, ita consegue iha visão nebé luan, hodi haré dok liu tan no hetan mos dalan foun atu ita la’o ba oin “Se os jovems enraizarem nos sonhos dos idosos, conseguem ver o futuro, podem ter visões que lhes abrem horizonte e mostram os novos caminhos” (Christus Vivit, no. 193).
Contudo, quando ita lê didi’ak Nicolau Lobato nia mensagem no artigo sira, ita bele compreende katak Nicolau nia luta durante iha ai-laran, nia sempre hatur ninia responsabilidade iha mehi ida nebé hori-uluk, hori-wain ita nia avo sira mehi hakarak hetan “Ita nia avo sira hanoin dala barak, hakarak dala barak haré loron ida ne’e. Maibé, nunca hetan. Ita iha haksolok bo’ot ida nebé hetan ita nia INDEPENDÊNCIA ita nia LIBERDADE” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 367). Tan ne’e, ba Nicolau Lobato atu hetan independência no liberdade ida nebé avo sira mehi ne’e, nia tenke hasán iha nia kabás responsabilidade ida ne’e “[…] mais trabalho, mais esforço, mais vigília, mais austeridade, mais renúncia ao proveito imediato, mais esquecimento de comodidade pessoal, mais abnegação, mais coragem, mais conciencialização” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 90). Sira ne’e hotu, Nicolau resumo hanesan ideal da vida ida, no carrega responsabilidade ne’e iha liafuan MAIS; aumenta bebeik qualidade sira iha leten ne’e, hodi bele alcança ideal ida ne’e “[…] libertação total do homem e mulher Timores, a nossa comum e verdadeira libertação” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 90). Ida ne’e, mehi avo sira nian, nebé Nicolau Lobato hulan hanesan ninia responsabilidade iha nia kabás to’o mate iha funu laran.
Depois de Nicolau Lobato mate, nia hatudu hela mai ita, avo sira nia mehi, avo sira nia visão, avo sira nia horizonte no nia hatudu mos dalan foun responsabilidade nian, atu ita hanesan jovem hulan iha ita nia kabás hodi la’o ba oin. Tan ne’e, nia dehan “Nós diríramos mais: os jovem Timores de hoje são chamados mais cedo que de costume para CARRREGAR AOS OMBROS como o peso da RESPONSABILIDADE. O que significa ESTUDAR A SÉRIO, TRABALHAR A SÉRIO, ASSUMIR OS COMPROMISSOS A SÉRIO, QUER DIZER COM PRONTIDÃO, ENERGIA, CORAGEM E ALEGRIA. Todas estas qualidades são próprias de jovems. Não há dúvida de que o nosso povo confia e espera muito de jovems de Timor-Leste” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 106).
Nicolau Lobato, carrega reponsabilidade ne’e iha liafuan OMBRO ka KABÁS. Sobretudo, Nicolau usa liafuan kabás hodi liga ho responsabilidade ne’e, tamba nia hatene didi’ak função kabás nian, no nia experimenta ona iha ai-laran durante luta. Portanto, kabás ne’e nia função atu hulan naha ka sasan ruma hodi la’o ba fatin dok ho cuidado no seguro. Basá, kabás ne’e mak fatin di’ak liu atu assegura sasan ruma, nebé ita atu lori no lori ho responsabilidade ba to’o fatin nebé ita atu ba.
Contudo, Nicolau Lobato ne’e ema Soibada oan, tane ne’e nia usa liafuan kabás hodi liga ho responsabilidade ne’e, tuir contexto Soibada nian. Tamba, ema katuas sira iha Soibada quando tesi lia ruma ou koalia lia feto-mane nian ruma; maka husi parte feto nian husu folin ka katuas-uma husi uma lisan fo sala ruma, maibé iha momento nebé fo sala; sira nebé simu sala, la iha buat hirak nebé husu, sira sempre usa termo ida ne’e “ulu ami nenia, KABÁS ami nenia” (Dito popular de Soibada), ne’e katak sira simu ho responsabilidade tomak, folin ka sasan nebé ema husu, hodi tula iha sira nia kabás ho responsabilidade tomak, to’o tempo ruma mak sira sei fo tuir buat nebé husu ne’e.
Tan ne’e, Nicolau reflete klean liu contexto ida ne’e, hodi usa termo kabás atu ko’alia konabá responsabilidade. Iha ai-laran, naha ida nebé Nicolau Lobato hulan beibeik hanesan responsabilidade iha nia kabás maka avo sira nia mehi ida hakarak “Terra livre, Povo livre, Não, não, não, à exploração” (Segundo estrofe do Hino Nacional, Patria! Patria!). Mehi ida ne’e, mak Nicolau Lobato tula iha nia kabás hodi hulan leku-lekun hanesan ninia responsabilidade, hodi hatur iha ninia princípio filosófico ida ne’e “Mate ka moris, ukun rasik-an” no ukun rasik-an ne’e sai tiha hanesan ninia filosofia ida, nebé nia fó an tomak hodi defende to’o hakotu nia vida.
Responsabilidade nebé Nocolau hameno ba jovem sira ne’e, kesi metin liu tan ho liafuan SÉRIO. Contudo, Nicolau hatudu duni ninia seriedade ne’e iha nia luta ba rai ida ne’e, husi nia consciência nebé nabilan ba rai no povo ida ne’e; basá nia nunca hanoin a’at ka sai traidor ba nia maluk sira, ba nia povo Timores no ba nia rain doben Timor. Tamba, Nia hatudu duni iha ninia princípio ida ne’e “A última bala é a minha vitória” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 457). No forte liu tan, mak nia nunca hanoin atu rende, no nia sei dehan tan katak “ita atu mate hotu tiha mos, rai ne’e sei ukun-an”. Ida ne’e, mak Nicolau nia responsabilidade nebé nia hatudu ho ninia seriedade hodi defende rai no povo ida ne’e nia destino.
Husi responsabilidade nebé Nicolau Lobato hatudu, saida mak ita jovem sira tula iha ita nia kabás hanesan naha ida nebé ita tenke hulan leku-lekun, atu nune’e lao ba fatin nebé de’it ita tenke lori ho cuidado no lori to’o fatin nebé ita atu ba. Sobretudo, liafuan SÉRIO ne’e maka Nicolau insiste iha lia-menon responsabilidade nian, atu jovem sira tau iha atenção. Tamba ne’e, quando halo buat ruma tenke halo ho sério, no sério ne’e exige ita atu usa fuan nebé mos, consciência nebé nabilan, ho dedicação tomak, atu hases-an husi falsiedade, munafik, buka oin, etc, no exige mos ita nia kakutak nebé kmanek no komo’ok liu atu defende justiça no verdade, hodi la bele monu ba manipulação, violação no instrumentalização, até sai traidor ba ita nia maluk sira seluk no ba ita nia rain Timor.
Então, ita hanesan jovem, Nicolau husu ita nia responsabilidade atu sério iha saida? Reponsabilidade nebé Nicola husu mai ita atu hulan ho sério iha kabás mak ida ne’e: ESTUDAR A SÉRIO, TRABALHAR A SÉRIO, ASSUMIR OS COMPROMISSOS A SÉRIO, quer dizer com prontidão, energia, coragem e alegria (Nicolau dos Reis Lobato, p, 160). Nicolau husu ba jovem sira atu hulan iha kabás ho sério responsabilidade tolu ne’e: ESTUDA, TRABALHO NO COMPROMISSO. Ita hare ida por ida!
Primeiro, Nicolau Lobato hakarak hatur ESTUDAR A SÉRIO ne’e hanesan responsabilidade ida nebé uluk liu, bo’ot liu no importante liu ba jovem sira. Tamba, Nicolau hare mos-mos ona katak só liu husi ESTUDA mak bele muda jovem ida nia vida no bele garante recursus humanus nebé qualificado ba nação nia futuro. Nicolau la carrega de’it iha ESTUDA, maibé nia carrega liu-liu iha ESTUDAR A SÉRIO. Nicolau Lobato hatudu duni ninia responsabilidade ida estudar a sério ne’e iha nia moris desde nia sei seminarista, durante iha seminário Nicolau hanesan seminarista ida nebé sério tebes iha estudo, nia hatene oinsa usa didi’ak tempo atu estuda, até durante iha funu laran, nia sei hatudu nafatin ninia seriedade iha estudo. Mesmo que, iha funu laran, maibé nia la lakon vontade ba leitura, nia sempre halo leitura ba livro sira nebé koalia konabá luta no ideologia atu nia bele hetan naroman hodi continua luta, tamba ba nia “A nossa vitória é certa” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 207). Tan ne’e, Nicolau la coloca ukun rasik-an ne’e, hanesan dúvida, maibé certeza.
Responsabilidade ida nebé hanesan jovem tenke tau iha kabás mak ESTUDAR A SÉRIO, tamba estuda ho sério ne’e importante ba jovem ida nia futuro, maibé mos la fácil atu jovem hotu-hotu hala’o responsabilidade ida ne’e. Basá, jovem hotu-hotu bele ba escola no bele estuda, maibé estuda ida nebé sério ne’e, ema ida rua de’it, tamba estuda ho sério ne’e exige ema tenke disciplina ba tempo no disciplina ba nia an; hatene usa tempo atu lê no hakerek, no halo lê no hakerek ne’e sai tiha nu’u cultura kamanek no kamo’ok liu iha nia moris hanesan estudante.
Ohin loron, ita bele hare mos katak jovem barak mak ba escola, maibé la hala’o responsabilidade nebé Nicolau dehan katak estudar a sério. Tan ne’e, naran mak estudante, maibé lakon responsabilidade hanesan estudante atu estuda ho sério. Contudo, ita bele observa katak jovem barak mak escola la to’o rohan, barak ba escola buka rame de’t, barak mos consegue hasai S1, maibé la compreende buat ida iha area nebé nia foti; barak mak estuda português ho inglês desde hahu escola to’o ohin loron, maibé susar atu koalia português ho Inglês fluenta ka suli. Estuda materia barak hahu kedas husi SD mai to’o ohin loron, maibé susar atu compreende hodi tau iha prática lorloron. Buat sira ne’e, consequência husi ita lakon ona ita nia responsabilidade, nebé ema katuas sira hameno hela mai ita hanesan lia-lulik ida, nebé motiva tebes ita atu tau iha atenção hodi hatudu iha prática.
Tamba ne’e, atu ita tula iha ita nia kabás responsabilidade ida estudar a sério ne’e, ita tenke fo atenção iha processo estudo tomak, basá iha processo estuda ne’e nia laran ita sei hasoru terus no todan lubuk ida. Sobretudo, buat nebé defícil no todan liu mak LÊ no RONA, tamba ema hotu-hotu bele lê no rona, maibé atu compreende no foti resumo husi lê no rona ne’e mak la hanesan, tamba exige ita nia dedicação, concentração no atenção nebé máximo, no ita nia imaginação tenke kroak no lógica mos tenke di’ak atu bele capta buat nebé importante ka inti husi buat nebé ema ruma hato’o ka livro ruma nebé ita lê.
Maibé, fácil mos quando ita hatoman ona-an ho LÊ no RONA nebé saudável, tamba lê no rona ne’e quando sai ona hansan ita nia cultura; fácil mai ita atu hakerek no kolia, basá lê no rona ne mak fonte atu hakerek di’ak no koalia di’ak. Tamba, ita hakerek no koalia ne’e sempre mai husi buat nebé ita lê no ita rona ona, no iha ona ita nia kakutak; impossível ita hakerek no koalia buat nebé ita nunca lê no rona. Hirak ne’e hotu, mak sei eleva ita nia qualidade académica, hodi hatudu iha prática ita nia proficionalismo iha area ruma nebé ema fo fiar atu ita hala’o. Agora, ita ba hare importância husi LÊ no RONA, atu ita bele hatene oinsá hulan responsabilidade ida estudar a sério ne’e iha ita nia kabás.
RONA ne’e, faculdade comum ida nebé ema la escola mos bele rona, tamba rona ne’e ita nia bei-alak no amtuak sira sempre hanroin mai ita katak ema bo’ot ka ema katuas ruma koalia, ita tenke rona, no la’os rona de’it, maibé rona ho atenção. Atu nune’e, depois de rona ita bele halo tuir ka tau iha prática. Tamba ne’e, ita hanesan jovem tenke hatoman-an atu rona ema seluk koalia, haraik-an hodi rona, atu nune’e buat nebé ita rona bele tama iha ita nia ulun no tun ba ita nia fuan, hodi hatudu iha prática. Ne’eduni, se ita la haraik-an hodi rona, maibé ita foti-an, ita nia-an sei as liu fali buat nebé ita rona, então susar atu tama iha ita nia ulun no tun ba ita nia fuan, hodi hala’o iha prática.
Portanto, RONA ne’e actividade ida nebé importante tebes atu jovem ida bele cresce, maibé tenke hakiak uluk liu iha ita nia-an, atitude ida haraik-an, tamba ema nebé haraik-an hodi rona ema seluk, nia sei riku ho buat nebé nia rona, tamba buat nebé nia rona sei hela metin iha nia. Iha evangelho mos Jesus sempre fó ênfase iha liafuan RONA. Tan ne’e, Jesus louva Maria quando Maria hili atu rona Jesus koalia “Maria hili buat nebé diak liu hotu, nebé ema ida sei la hadau husi nia” (Lc 10, 42). Husi ne’e, itaa bele hare katak buat nebé diak liu no ema la bele hasai husi ita mak atitude ida haraik-an hodi rona, tamba rona ne’e ema ida la bele foti sai husi ita, basá baut nebé ita rona ona ne’e, hela metin ho ita no sai ona hanesan ita nia riku soin. Tamb ne’e, rona ne’e actividade ida nebé importante tebes ba jovem sira atu hodi bele aprende, tamba ema nebé rona barak hatene mós barak.
Enquanto, LÊ ne’e mos importante tebes ba jovem sira nebé escola, tamba bele conhece ona letra no bele halo ona leitura, maibé buat nebé exigente liu iha leitura ne’e mak tenke hatene lingua ida, ou seja, tenke iha dominio ba lingua ida atu nune’e ita bele halo leitura nebé di’ak no compreensível, sé lae ita gasta tempo ba lê, maibé susar atu compreende ka foti buat ruma. Ne’eduni, lê ne’e tuir autor brasileiro ida naran Toz Canhoto dehan “Ler é um elemento essencial para a nutrição da mente”. Ita bele compreende mos katak atu ita nia saúde saudável, ita tenke consumo mos hahan nebé saudável, hodi hetan nutrição di’ak no evita husi mal nutrição.
Tan ne’e, atu ita nia kakutak saudável no nutrição di’ak ita precisa consumo ka halo leitura ba livro sira nebé importante no relevante, tamba leitura ne’e mak elemento essêncial atu ita hetan nutrição di’ak ba kakutak. Ne’e duni, hanesan jovem ita nia responsabilidade mak estudar a sério; ba escola ho sério, hatudu ita nia dedicação iha estuda, hatur didi’ak disciplina ba tempo, hatudu ita nia seriedade iha leitura, pesquisa lorloron no hatoman an atu rona informação hotu, nebé bele ajuda ita nia crecimento itelectual.
Hau hanoin, sé Nicolau Lobato mak moris karik, nia sei promove bei-beik estudante sira atu hamoris cultura leitura no nia sei exige atu cria condição nebé di’ak hodi hadia jovem sira nia kakutak. Jovem sira mos sei la baruk atu RONA beibeik nia koalia, tamba nia rasik experimenta no saborea ona gusto husi leitura ne’e, iha nia vida tomak, tamba iha nia processo estuda tomak nia sempre hetan melhor estudante, liu-liu iha área filosofia “onde tirou com boas notas as cadeiras de filosofia” (Nicolau dos Reis Lobato, p, 446). Hanesan melhor estudante iha filosofia, Nicolau saboreia ona Pitágoras nia definição ba filosofia “amigo da sabedoria” (Battista Mondin, Curso da filosoia, p. 7). Tan ne’e, mesmo que iha funu laran, maibé nia sempre hadomi leitura no iha compaixão ba livro, tamba nia sempre halo leitura subar-subar ba livro sira nebé bele ajuda, atu oinsá lori Timor ba hetan libertação “lido secretamente os primeiros livros sobre a luta da libertação (muito provavelmente da autoria Amílcar Cabral, Kwame N’Krumah, Franz Fanon e Cesar Aimè)” (Nicolau dos Reis Lobato, p, 447).
Tamba ne’e, Nicolau mak moris nia sei exige mos atu Governo aloca Orçamento Geral do Estado ne’e bo’ot liu ba educação, tamba nia hatene katak educação ne’e mak bele garante futuro jovem ida nian no futuro nação ida nian. Husi OGE nebé governo aloca ita bele nota ona katak Estado ida ne’e, la iha interesse ba educação hanesan arma ponderosa, atu muda jovem sira nia futuro, hodi defende nação nia futuro. Pergunta mak ne’e, tansá estado aloca OGE ki’ik liu ba educação?
Segundo, Nicolau Lobato tula iha jovem sira nia kabás Responsabilidade ida ne’e TRABALHAR A SÉRIO. Buat importaante nebé Nicolau exige mai ita nia responsabilidade hanesan jovem iha Trabalhar a sério mak ita nia dedicação no ESFORÇO “[…] esforço intelectual, esforço moral, esforço físico, esforço individual” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 104). Sira ne’e, sai hanesan exercício do trabalha ida nebé sério ba jovem sira, atu esforço lor-loron iha moris hanesan jovem ida.
Ta ne’e, ita nia trabalho hanesan jovem mak esforço itelectual, oinsá kadi beibeik ita nia kakutak, enche bebeik ita nia kakutak ho actividade intelectual sira, atu sai ema itelectual iha futuro; esforço moral, oinsá hamos ita nia fuan, atu kuda consiência nebé nabilan hodi defende rai ida ne’e no povo ida ne’e; esforço físico, oinsá cuidado ita nia isin, atu sai jovem nebé saudável no sai jovem forte, tamba jovem forte nação mos forte; esforço individual, esforço atu hadia bebeik ita nia-an rasik ka esforço mesa-mesak iha ita nia moris, liu-liu hadia ita nia hahalok la di’ak sira no hanoin la di’ak sira; esforço colectivo, oinsá buka atu nakloke-an hodi colabora mos ho ema seluk atu serviço hamutuk ba di’ak rai no povo ne’e nian.
Contudo, Nicolau hakrak atu jovem hotu-hotu sai jovem nebé badinas atu serviço, basá, serviço ne’e importante iha jovem ida nia moris, serviço hotu nebé ita halo tenke halo ho laran mos, halo ho fuan mos. Tan ne’e, hanesan jovem ida quando ita hetan fiar atu halo serviço ruma ita tenke halo ho fuan laran mos, atu nune’e serviço nebé ita halo bele hetan resultado di’ak ba ita, no di’ak ba futuro nação nian. Ne’eduni, atu hala’o serviço nebé diak, exige ita nia nia esforço atu disciplina no honesto, hodi hatudu ita nia dedicação no proficionalismo. Tamba, resultado di’ak husi ita nia esforço sira ne’e mak hatudu ita nia espírito nacionalismo no patriotismo hanesan jovem ida ba rai ida ne’e.
Ita hare ohin loron, jovem barak mak la hatudu sira nia seriedade iha sira nia serviço, no sira lakon ona responsabilidade ida trabalhar a sério iha sira nia moris. Tan ne’e, ita hare serviço iha fatin barak, lakleur ema hasai, tamba serviço la sério. Maibé, ita nia problema ida mos mak ita la iha campo do trabaho atu acumula jovem sira bele serviço hotu, hodi hatudu mos sira nia responsabilidade ida trabalhar a sério ne’e iha serviço fatin. Maibé, hau fiar katak Nicolau Lobato mak moris karik nia sei insiste governo atu loke campo do trabalho barak liu tan ba jovem sira, hodi halao sira nia responsabilidade atu trabalha ho sério.
Basá, Nicolau hatudu duni nia trabalhar a sério ne’e durante iha funu laran, hodi defende rai ida ne’e to’o mate; tan defende povo nia liberdade no destino rai ne’e ninian. Trabalho bo’ot nebé Nicolau sempre husu iha ailaran mak ida ne’e “[…] todos trabalham para o progresso da Nação Timor-Leste, nossa Pátria” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 387). Ita hanesan jovem tenke kuda hanoin nebé di’ak atu serviço hamutuk ba rai no povo ida ne’e nia di’ak “ita hotu hamutuk kaer liman hamutuk, fo neon ba malu, fo laran ba malu, laran ida de’it, neon ida de’it, serviço hamutuk” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 369). Sira ne’e hotu, mak responsabilidade jovem nian iha tempo ohin loron atu ita bele serivço hamutuk hodi hari estabilidade no paz iha rai Timor.
Terceiro, Nicolau tula iha jovem sira nia kabás Responsabilidade ida ne’e: ASSUMIR OS COMPROMISSOS A SÉRIO, maibé tenke hatur iha modalidade hat ne’e: prontidão, energia, coragem e alegria. Ohin loron, ita hare katak responsabilidade ba compromisso a sério ne menus liu, jovem barak mak halo tiha compromisso, maibé la sério atu hala’o serviço, tan lakon ona prontidão, enrgia, coragem no alegria.
Tan ne’e, Jovem sira tenke tula iha kabás atu assumi compromisso ho sério; tenke pronto atu hala’o compromisso bá buat ruma, nebé ita comprometido ona atu halo; pronto iha qualquer oras no qualquer tempo, atu hala’o knar hanesan moto PD nian katak “Ba Timor nia di’ak, maubere oan pronto servi”. Tan ne’e, ita tenke didica ita nia energia tomak hodi servi rai ida ne’e, no hatur mos ita nia compromisso ida nebé sério atu fó liman ba malu, se kabás ba malu, tula dikur ba malu hodi servi povo no rai ida ne’e iha futuro. Tenke kuda iha ita nia-an coragem atu koalia lialos, defende lialos; coragem atu sobu buat nebé la los no coragem atu hadia hadia buat nebé naksalak.
Ne’eduni, hanesan jovem ita hotu tenke participa ho modalidade hat nebé Nicolau hatur iha ita nia compromisso: prontidão, energia, coragem e alegria, atu ita nia força hotu bele suli hamutuk nakfilak ba wé inan, hodi hari nação ida nebé moris iha justiça, moris iha paz, moris ho dame, no moris próspero, hodi desenvolve mos socidade ida nebé hatene fo liman ba malu, tulun malu no hare malu hanesan maun-alin no bin-feton.
Papa Francisco mos encoraja jovem sira atu assume ho responsabilidade, compromisso ida ne’e “construir um mundo melhor” (Christus Vivit, no. 147) no defende civilização ida nebé justo no fraterna “uma civilização mais justa e freterna” (Christus Vivit, no. 147). Compromisso ida ne’e, mak Nicolau Lobato sempre bolu atenção atu ema hotu hatama-an atu serviço hamutuk no participa ativamente atu hari sociedade foun ho civilização ida nebé justo no fraterna “Temos que nos compenetrar e convencer de que é o nosso dever a trabalhar, participar ativamente na construção da sociedade nova que Timor-Leste precisa e reclama” (Nicolau dos Reis Lobato, p. 102). Ikus mai, hatur mos iha preâmbulo C-RDTL hanesan compromisso comum ida, nebé bolu ema hotu-hotu, incluindo jovem sira atu participa ativamente “tendo em vista a construção de um país justo e próspero e o desenvolvimento de uma sociedade solidária e fraternal”.
Tan ne’e, hanesan jovem, ita tenke hatur-an metin iha responsabilidade ho liafuan tolu nebé Nicolau sempre repete: MAIS, SÉRIO no ESFORÇO. Significa, aumenta bebeik qualidade sira nebé ita iha, habot bebeik potência sira nebé ita iha; sério atu halo ita nia responsabilidade sira, halo ho fuan mos no laran mos; esforço lorloron atu hadia buat nebé la di’iak iha ita nia-an ka toman a’at sira nebé atu lori ita ses husi ita nia responsabilidade.
Contudo, força tolu ne’e importante ba ita jovem sira atu hakiak iha ita nia moris, hodi bele sai pessoa honesta no homem justo. Tamba Timor precisa liu ema nebé honesto no justo hodi hatudu ninia dedicação tomak atu defende rai ida ne’e nia futuro. Tamba ne’e, esforço bebeik iha motivação pessoal sira no esfoço ho seridade katak ho dedicação tomak no ho domin tomak; tenke hatur-an atu estuda ho sério, hala’o serviço ho sério no tenke assume ita nia compromisso ho prontidão, energia, coragem no alegira, atu defende rai no povo ida ne’e nia futuro, basá Jovem mak futuro Timor nian.
Nota Bene: Keta haluha acompnaha nafatin artigo ne’e nia continuação, tamba sei iha Terceira Parte hodi taka artigo ne’e; nebé sei koalia konabá Jovem Nia Contribuição, Jovem Mak Futuro Nação Nian no Recomendação balun. Boa continuação!