Perspectiva filosófica
INTRODUÇÃO
Ha’u admira, (espanto) bá Ética política iha ita nia rain doben Timor-leste. Ho nune’e artigo ida ne’e, hakarak fundamenta iha Jesus Cristo nia liafuan tuir evangelho nebé dehan, “Eis que eu vos envio como ovelhas para o meio dos lobos; por isso, sede prudêntes como as serpentes e simples com as pombas”, (Mt.10,16). Ha’u hakarak sai nu’udar voz de commando ou principio de orientação bá ha’u nia artigo ida ne’e, ho tema “política samea vs ética falur”.
Ita tenke inteligente hanesan samea iha situação perigo nia laran, atu halai ba subar-an iha ai-abut leet no helik-an iha fatuk kuak hodi aguenta hetan opurtunidade ba moris. Maibé tenke matenek ho acto nebé simples nu’u falur atu la bele complica-an hodi monu fali tama ba lafaek nia ibun kuak no leão nia nehan laran.
Política samea vs ética manu falur katak na’I ulun sira, ukun na’in sira, lider sira, bele halo política oinsá mós tenke realiza ho fuan, tenke hatudu ho acto nebé iha ética ba ema hotu hotu. Política nebé di’ak tenke iha ética. Quando ema la iha ética susar boot nani iha piscina laran / lagoa política, basá nia sei mout sedu tenke sai lalais.
Defene estado nia vissão, “construir um país justo”, nebé hatuur iha (principio da JUSTIÇA) e prospero ne’e hatuur iha (principio de BEM-ESTAR), ((Cfr. Penúltimo parágrafo Preâmbulo CRDTL nian). Antiga “serpente”, Nicolau Lobato, halo funu fofoun hanesan “samea”, continua Kay Rala Xanana Gusmão, “samea”, prudênte e inteligente, halai tun sae, iha fatuk kuak, ai-kuak laran maibé mós hamrik metin tuba rai metin ho principio ida dehan “entretanto, sabemos, e podemos e devemos vencer….a vitória é certa.
Ne’e concretiza duni povo nia luta, povo nia terus, (fakar raan) povo nia mate, no povo nia mehi, iha dia 20/05/2002, reconhecimeto internacional, no povo Timor tomak ho oin hamnasa,tan povo hetan ona liberdade. Ha’u afirma questão filosófica ba Timores atu ita hotu tetu ba mai, ho vontade no tau iha consideração iha ita hotu hotu nia ULUN no tetu iha CONSCIÊNCIA MORAL (suara hati) hanesan MANU FALUR, atu la bele estraga POVO ba bebe’ik, susar ba bebe’ik, hamrok justiça ba bebe’ik, hakilar ba be moos ba bebe’ik, halerik ba eletricidade ba bebe’ik, halerik ba Estrada ba bebe’ik, ho pergunta nune’e “o que devemos esperar da nossa independência???”
DEFINIÇÃO ÉTICA e POLÍTICA
Ética mai husi lian Grego katak “ethos”, existem dois vogais para pronunciar e grafar o nossa vogal e : Um vogal breve, chamada ‘epsilon’, e outro vogal longa, chamada ‘eta’. Entretanto, ethos, escrita com a vogal longa ( ethos com eta), significa costume; ( toman) porém, escrita com vogal a breve ( ethos com epsilon ), significa carácter,( hahalok )indole natural ou inclinação natural do ânimo, temperamento, ou conjunto de carácteristicas que estão na base do comportamento geral determinado individu, ou modo de ser, conjunto das disposições fisicas e psiquicas de uma pessoa. Sentido ethos ne’e refere ba as carácteristicas ema ida-idak nian, no determina quais virtudes e quais vícios cada um é capaz de práticar.
Iha ne’e filosófo clássico Sócrates, perguntava qual o sentido dos costumes estabelecidas (ethos com eta: os valores ética ou morais da colectividade, transmitidos de geração a geração). No mós “procura descobrir o carácter” (ethos com epsilon): carácteristicas pessoais, sentimentos, atitudes,condutas individuais, que levavam alguem a respeitar, ou andar além de os valores de cidade, por quê? (Cfr, convite a filosofia pg,299).Ética katak saida mak tenke halo? Qual é a ação correta? Saida mak virtude ne’e? Saida mak coragem ne’e? Que é o bem? Ética ne’e reflexão ba universal. Ética ne’e hanesan força no energia ida atu fo isin no klamar hodi halo Resistência, ho nune’e ita tenke kaer metin principio moral atu defende Timor nia dignidade no direito.
Política ne’e palavra originada husi lian Grego katak polis que significa “cidade organizada por leis e instituiçãoes”, (Cfr, Iniciação a filosofia, p, 439.) Tamba ne’e, união indissolúvel entre ética e política isto é a condutar o comportamento do individu e os valores da sociedade, pois somente na existencia compartilhadas com outros encontramos a liberdade, justiça, e felicidade.
ÉTICA POLÍTICA
Filosófo boot clássico Platão nia alunos Aristotéles, dehan “objectivo husi política no harí nação mak “BEM COMUN”,(Cfr, república Platão). Aristotéles reforça, iha nação ne’e atu hatuur povo nia moris di’ak, iha multidimencionais hanesan; dimensão intellectual, atu nação “forma ema sai ema”, liu husi educação. Dimensão fisica, naturalmente o bem comun, por que o bem é uma virtude natural do ser humano. Dimenção spiritual. Dimensão hotu hotu atu povo bele HAKSOLOK iha polis (cidade nação).
Ética nia abut mak bem, politica nia abut mak ética maibé tamba ética nia abut mak bem, politica nia abut mos bem tan ne’e, ema nia conhecimento ne’e aplica iha sabedoria prática mak politica atu hetán bem nebé hanaran BEM COMUM maibe tenke iha ética. Saida mak ética ne’e no ética nia função ne’e saida? ética katak uza meios nebé di’ak, meios nebé justo, meios nebé loos, meios nebé loos tuir dalan legal, atu atinge fim nebé di’ak ba ema hotu, Politica sem ética ne’e lakon nia sentido immoral ilicito incompleto, tamba ne’e ética politica tenke complete malu, tenke aplica hamutuk iha corridor ida, tenke la’o hamutuk atu alcança bem comun justo ba ema hotu iha sociedade.
Iha eleição tuir mai povo tomak iha rai doben Timor-leste, husi rai-ulun to’o rai-ikun, husi tasi feto to’o tasi mane, tempo to’o ona atu atenção tenke neon na’in hanesan samean, ho razão fundamento mak povo nia votus ida iha loron ida, ne’e determina ita hotu hotu ba tinan lima (5) sei mai.
Hili ho ulun no fuan la’os ho osan, atu sai husi nakukun, sai husi ema be hanehan ho poder, sai husi injustiça, sai husi inferno iha rai ne’e, atu membru governo la bele taka bebe’ik masker, atu deputado /a sira la bele taka bebe’ik masker, atu hatudu loloos caracter saida mak sei halo ba rai doben Timor, la bele subar-an bebe’ik iha masker (fingido), ita hotu koko atu hase’es hahalok “nakukun” nian ( abuso de poder, hadau-ukun, sosa ukun, hamlaha no hamrok ba ukun, conspirações “plano segreto de tomada do poder”, mal administração, curupção, injustiças, mafiosos, nst ) mak povo tenke hili Na’I ulun, lider, ukun na’in mak hanesan:
- Matenek hanesan samea no laran maus hanesan manu falur,
- Matenek iha FUAN atu hadomi povo, (Nação),
- Iha ética no moral,
- Simplicidade ( hakuak ema hotu )
- Humildade ( haraik-an atu rona ema seluk )
- Fiar
- Cultura, nst.
Povo rai doben Timor nia esperança, no aspiração ho questão nune’e: “o que devemos esperar da nossa independência”? Lider tenke, respeita constituição, lider tenke brani foti decisão loos no justo, lider tenke salva guarda constituicional hametin soberania estado no funcionamentu, hamoris hahalok di’ak (virtudes no valores cristão moris no buras iha sociedade), ema boot ema kiik, ema beik no matenek, ema ki’ak no ema riko, hotu hotu hakruuk ba constituição ho principio do direito, estado subordina ba lei, estado subordina ba constituição,no três fundamentais principio primário katak tenke “ halo tuir lei, la contra lei, no la haksoit liu lei”, Atu regula ema hotu hotu, no desemvolve BEM COMUN.
Loron besik dadauk ona ba elisaun lider sira atu sai fali atan ba povo, no lider sira sai suku tama suku, sai bairo tama bairo, sai municipio tama municipio ho sira nia retorica nebé furak, fa’an sira nia matenek ( sofista ) tun sae atu convence povo kiik sira, povo kiik sira momento eleisaun sira hanesan ne’e povo hanesan liurai nebé neon na’in ba ( prudência ) atu tetu ba mai sukat ba mai atu la bele monu ema nia lasu, monu ba ema nia doutrina falsu, monu ba ema nia promote falsu, monu ba ema nia retorica sem ação, ibun dehan hadomi povo laran hadomi individualismo, egocentrismo, momento elisaun na’I ulun sira buka dalan oi-oin, ho maneira oi-oin, lider sira ho careta hatuun vitru cumprimento povo kiik sira iha dalan balun liu husi media social, balun fali momento sira hanesan prática caridade atu manán povo nia laran ho votus, balun koalia sira mak loos justo maibé “povo ficson”, povo fica só nome, hare povo cuek luar biasa, kuidadu atu labele repete tan hanesan agora dadaun ita hare ho matan sente ho fuan saida mak acontece ita hotu hatene todo mundo sabe. Ho nune’e elição mak dalan único atu resolve crise política iha ita nia rai doben Timor-leste.
MATENEK HANESAN SAMEA
TAMBA SÁ MAK NA’I JESUS CRISTO? Dehan “prudênte como serpente”, matenek hanesan samea? Bele dehan samea hanesan balada fuik ida nebé halai eh dolar ho ulun. Wanhira halai husi situação perigo, sira ba ho ulun, sikat let iha fatuk let, bobar tuir ai-sanak no ai-abut nia let. Samea la fai ulun arbiru. Diferente ho ita ema halai karik ho ain no ulun pânico hela, nune’e riba tun sae, liman ain, no ulun nakfera.
Jesus Cristo hakarak atu ita ema halo poltica hanesan samea, katak prudente ka neon na’in tetu no sukat did’ak, atu transforma moris ne’e, atu transforma sociedade, atu transforma nação, nu’u ema hotu moris saudavel, los duni filosófo classico Aristotéles, dehan katak “ema halo politica sukat husi “phronesis” (lian Grego) ka “prudential” (latim), inteligente ( matenek) atu sai husi nakukun ba naroman katak moris di’ak alias “ BEM COMUM”.
Povo tomak tau consideração halo politica ho ulun katak tetu ba vissão ba future atu sai oinsá los? La’os halo politica ho ain-tur ka kabun bosu iha loron ohin, ka monu ba osan nebé la dura ohin loron de’it maibé tetu ho vontade ba loron aban. Iha momento sira hanesan ne’e povo hotu-hotu tenke ne’on na’in ba na’I ulun sira nia retorica nebé furak iha palco leten atu atrai povo kiik sira maibé no fim mamuk sai ema boot, em vez resolve povo nia difuldade pelo contrário aumenta problema nebé complica povo ai-leba iha de’it inferno mak terus susar no susar.
Nu’udar Cristão Católico, ita tenke kaer metin principio ida atu hadia situação TIMOR-LESTE. Povo tomak tenke iha principio ida mak “ matan moris neon na’in ba hanesan Samea sira”.Iha Bíblia, “samea”, sai hanesan simbolo ba carácter prudênte. Samea la’os animal fuik nebé si’ak eh halo aat. Wanhira ita ataca samea, nia tafui veneno depois hases tama fatu kuak le’et, tama kuak eh halai bobar lakon. Nia hatene bobar iha situação perigo nia laran. Wanhira nia hases, nia hases ho ulun. La’os ho liman eh ain. Maibé la fai ulun ba fatuk eh ai, la riba tama iha kuak laran. Hodi dehan ho liafuan seluk, ema tenke prudente hanesan ema nebé hili dalan no halai husi moris ho nia ulun (hanoin, matenek).
Marting Heiderger dehan nune’e “ser no mundo e ser com os outros”, katak capacidade intellectual nebé ema iha, sei muda nia mundo rasik, muda sociedade no influencia mós ema seluk. Matenek nu’udar razão iluminador hodi naroman obscuridade nebé mai ho poder delek atu hafalun horizonte verdade nian. Ema matenek nebé hatene lori-an, ema nebé hatene transforma nia moris, mudança ba moris, mudança sociedade, mudança nação, empresta proverbio lian Baigueno nune’e “progreses is impossible without change. Those who cannot change their mind, cannot change anything”. Husi expressão ne’e atu dehan de’it katak wanhira ha’u hakarak progreseso, ha’u tenke muda buat balun iha ha’u nia an, wanhira ita hotu atu moris di’ak tenke muda, eleição ne’e povo tomak tenke muda hili lider, na’I ulun, nebé carácter nu’u samea no manu falur.
Política Cristão nian hatudu katak, ita nia ação nu’udar ema tenke la’o tuir prudência hanesan samea. “prudência” ( lian grego: phronesis ) ne’e virtude ( hahalok di’ak ) ida nebé moris nanis iha ita nia moris rasik. Prudência hatudu ba ita ema nia kbiit atu halo buat ida, maibé halo ho ulun, hili ho ulun, ho kakutak, ( samea ). Pelo contrário política la bele ba los mai los, se lae hela naran de’it ba democracia (caverna) alias fica só nome. Wanhira ita hili sala lider, incapacidade halo buat ruma la loos, foti sala decisão, afeita ba povo tomak nia moris, ema seluk, nação seluk dehan “ imi nia ulun tau iha nebé? o nia ulun tau iha nebé? Ita nia ulun tau iha nebé? Povo ai-leba nia ulun tau iha nebé? Iha sorin seluk, Immanuel kant mos dehan “carpe diem” (aten brani hanoin ho kakutak rasik). Tan ne’e, ha’u fiar katak política samea hanesan “o arte de pensar e agir”. (seni berpikir dan bertindak, bertindak).
MANU FALUR
Manu falur ne’e hatudu ita nia vontade, “laran maus hanesan manu falur sira”. Ita hotu hatene katak “falur”, sai hanesan simbolu DAME nian. Iha ne’e, hatudu virtude nebé hanaran “ simplesidade eh haraik-an nian ( humildade ). Política samea tenke completa ho ética “manu-falur” nian. Dala barak Bíblia haktuir, katak iha Maromak nia oin ema ki’ak no ki’ik sira la iha rikosoin atu fó, nune’e sira iha de’it manu falur atu lori ba Na’I nia altar santu atu hamos sira sala no hafoun sira fiar.
Ema ki’ik no ki’ak sira mak hatene fahe nia susar ba malu no tulun malu. Ida ne’e, ha’u halo análogia ho ema seluk nebé hatudu-an no boot no as, forte no si’akteen. Bá ema nebé fiar-an no sader ba força, facil tebes atu taka matan no taka fuan ba ema seluk. Maibé ho “manu-falur” ita hakarak uza dalan pasifiku,ou amigo da paz, dalan genorosidade ( laran luak).
CONCLUSÃO
Timor-leste nu’udar nação foun be hamrik ho Sistema democracia, hakotu nia sofrimento barak husi colonialismo, invação illegal Indonesia, oras ne’e hamrik mesak nu’u jovem nebé koko hanoin ho kakutak rasik, “sapere aude”, (Immanuel kant ). Atu desemvolve ita nia rain, precisa ita hotu nia contribuição la bele hare ba cor mutin eh metan importante unidade hodi haforça Timor nia desemvolvimento.
Filosófo Hans-Georg, dehan nune’e “quando progredi no saber que aprende calar”, knananuk antiga ida dehan “ ita ema moris halo rai nia naran, mate ona rai taka tilun be la bele rona”. Ita precisa aprofunda ita conhecimento atu hatene koalia no halo buat ruma se lae aprende sai nonok, Ludwing Wittgenstein, salienta nune’e “sobre o que não se pode falar, deve-se calar”. Wanhira ita hatene koalia significa ita contribui hodi halo rai nia naran, se lae ita moris hela maibé rai taka ona ita nia tilun, ita la bele rona.
FONTES
CHAUI Marílena, convite a filosofia, ed. São Paulo, 2000.
LOBATO Nicolau dos reis, sabemos, e podemos, e devemos vencer, Ed. Matinho Gusmão, Dili, 2018.
Reale Giovanni – ANTISERI, Dario, História da filosofia antiga,ed, 2007 São Paulo.
CHAUI Marílena, iniciação a filosofia, ed.3, 2016.
GUSMÃO Martnho, política samea-ética falur, ISFIT,2000.
Bíblia, Evangelho São Mateus, Bíblia sagrada (Liafuan di’ak ba imi), trad. Pe. Ronaldo, SDB, Dili.
Pe. AFONSO Mateus, apontamento aula filosofia moral.
Nome: AGOSTO POTO
Estudante: INSTITUTO SUPERIOR DE FILOSOFIA E DE TEOLOGIA DOM JAIME GARCIA GOULART, FATUMETA.
Faculdade de : Filosofia.