Hametin Unidade Maun-Alin, iha Política dos Timores perante Incerteza Política –
De facto, Timor-Leste é dos TIMORES!
INTRODUÇÃO
Ita celebra 20 de Maio ne’e, atu memoriza fali loron nebé, reconhecida internacionalmente destino Povo Timor nian, katak Ukun Rasik-An. Loron ida ne’e duni, mak Povo concretiza mehi nebé hori-uluk hori wain ita nia avo sira mehi hela. Infelizmente, tuir Nicolau Lobato avo sira la consegue haré hetan mehi ne’e “Ita nia avo sira hanoin dala barak, hakarak dala barak haré loron ida ne’e. Maibe nunca hetan, ita iha haksolok bot ida nebé hetan ita nia Independência ita nia Liberdade” (NICOLAU: P. 367). Maibe, ksolok bot ba ita bele hare hetan, hodi celebra loron ida ne’e.
Ne’eduni, loron ida ne’e, loron determinante no marcante mai Povo Timor, atu hodi hanoin fali ita nia mártir sira, nebé fó sira nia an hodi hadau Ukun Rasik-An ida ne’e. Basá, tuir Nicolau Lobato ita nia Independência ne’e […] ita mak hadau, ema la fó presente, la fo esmola, ita mak hadau, hadau ita nia direito ida nebé ema sira hori uluk hadau husi ita nia avo sira nia liman” (NICOLAU, P. 369). Katak, Povo mak luta hodi hadau Ukun Rasik-An ne’e. Tamba Povo mak luta hodi hadau, então barak mos tem que lakon sira nia vida.
Tamba ne’e, iha oportunidade ida ne’e, hau hakarak hatun artigo simples ida ne’e, atu convida leitor sira, hodi fo honra ba ita nia mártir sira, nebé fó sira nia vida hodi hadau Ukun Rasik-An, nebé ohin loron ita rame-rame celebra ho ksolok. Contudo, hau hakarak hatur artigo ida ne’e, ho pensamento Nicolau Lobato Nian, atu ita bele hatene Nicolau Lobato nia contribuição ba rai ida ne’e.
Artigo ne’e, sei fahe ba parte rua: Iha primeira, sei koalia assunto rua hanesan tuir mai: Sentido husi 20 de Maio: Apelo Unidade Maun-Alin nian no Filosofia Ukun Rasik-An tuir Nicolau Lobato. Iha segunda parte, sei hatun iha dia 24 de Maio, hanesan homenagem ba Nicolau dos Reis Lobato, hodi celebra nia aniversário natalício ba dala 75. Iha ne’e, sei koalia assunto tolu hanesan tuir mai: Sé mak Nicolau Lobato, Hametin Unidade Maun-Alin iha Política dos TIMORES tuir Nicolau Lobato no Hametin consensos Maun-Alin nian.
Nicolau lobato dehan: De facto Timor-Leste é dos TIMORES, laos Timorense nebé português sira usa hodi sarani dadaun ita, hodi hatoman ita bolu malu timorense nebé la iha sentido profundo ho caráter Povo Timor nian. Basá, tuir Nicolau Lobato naran nebé português sira fo mai ita ne’e, la han malu ho ita nia identidade hanesan Timor Oan. Tamba ne’e, ita sei ba haré Nicolau nia razão, tan sá nia la bolu ita Timorense, maibe nia prefere liu TIMORES, iha segunda parte.
20 DE MAIO: APELO UNIDADE MAUN-ALIN NIAN
Ita haré, oinsa Nicolau Lobato hatur 20 de Maio nia sentido nebé profundo tebes, iha nia mensagem radiofónico iha 20 de Maio de 1978 hodi dehan “20 de Maio, dia de anos da FRETILIN, dia de anos do POVO […] Nesta data memorável, inesquecível dia, Festa Nacional, em que a Nação reocupa o seu lugar entre outras Nações do Mundo, em que o Povo proclama a sua vontade de viver livre” (NICOLAU, P. 223).
Iha loron ne’e duni, mak ita celebra hanesan Festa Nacional, maibe la bele haluha mos katak ita laos celebra de’it hanesan Festa Nacional, maibe ida nebé importante liu mak hodi hanoin beibeik sira hirak nebé fakar ran, lekar ruin hodi hadau Ukun Rasik-An “O Povo de Timor-Leste está reconstruindo com o seu próprio sour, com o seu próprio sangue uma Pátria revolucionária e democrática. Uma terra livre para gente livre […] Um Povo que surge do desumano Sistema colonial, um Povo que renasce das cinzas do esquecimento, um Povo que retoma a consciência de si mesmo, um Povo que luta sem trégua” (NICOLAU, P. 223).
Nicolau hatudu mos-mos mai ita katak, verdadeira pedra angular da construção do Estado ne’e, hatur iha Povo nia próprio suor ho Povo nia próprio sangue, tamba Povo rasik mak hamrik ho sira nia consciência rasik, husi sistema colonial nian nebé hanehan Povo nia liberdade. Tamba ne’e, Povo rasik mak hisik sira nia kosar-wé, fakar sira nia ran no lekar sira nia ruin hodi defende independência ba Rai no Povo ida ne’e. Maibé, Ohin loron, ema balun mai inventa história hodi hatudu sira nia an, katak sira mak hari Rai ida ne’e, hodi nega Povo nia kosar-wén no Povo nia ran. Afinal, Nicolau hatudu mos-mos katak Povo rasik mak hari ho sira nia kosar-wén no rán, laos imi mak hari ho imi nia política mau-pagador, mau-lohidor no mau-bobardor, hodi sobu unidade nebe Nicolau hari metin ona iha Povo nia fuan laran.
Tamba ne’e, 20 de Maio ne’e loron Povo nian, loron atu hametin unidade Nacional, loron atu hatur fali Política Maun-Alin iha Povo nia unidade hanesan Timores. Basá, ohin loron ne’e ita lakon ona sentido husi ita nia UNIDADE hanesan Maun-Alin, hodi lao ses ona husi Nicolau nia Política dos Timores hodi hoban an iha incerteza política. Tamba ne’e, 20 de Maio ne’e, loron atu loke ita nia fuan, loke ita nia neon hodi rona apelo da unidade tolu, nebé Nicolau Lobato hato’o liu husi mensagem radiofónico hodi hametin ita nia UNIDADE. Apelo da UNIDADE tolu ne’e, iha momento neba importante tebes ba Povo Timor, atu bele hatur iha política dos Timores, hodi hadau Ukun Rasik-An. Ohin loron mos, apelo da Unidade tolu ne’e sei importante nafatin atu hadia Rai no Povo ida ne’e nia moris.
Primeiro apelo da Unidade, “Um apelo a UNIDADE do Povo de Timor-Leste” (NICOLAU, P. 224). Iha primeiro apelo ne’e, Nicolau hatur kedas ona FRETILIN nia posição hanesan UNIFICADOR, atu unifica Povo hodi continua luta ba Ukun Rasik-An. Tamba ne’e, Nicolau identifica posição FRETILIN nian hanesan ho POVO. Basá, nia haré katak só único FRETILIN mak hatur nia posição justa ho Povo hodi luta ba Ukun Rasik-An. Ne’eduni, ema hotu-hotu nebé luta tamba hakarak Ukun Rasik-An, automaticamente nia FRETILIN “FRETILIN identifica-se com o Povo, a FRETILIN torna-se o Povo, o Povo é a FRETILIN” (NICOLAU, P. 224).
Ohin loron, ita ida-idak observa rasik, katak Partido sira nebé existe iha Timor ne’e, sai hanesan UNIFICADOR ka lae? Keta halo ba sira sai fali DESTRUIDOR hodi harahun unidade Povo Timor nian. Lider partido sira fo liman ba malu, hodi hatudu Unidade atu tane as interesse comum ka lae? Keta halo be, sira hatudu fali liman fuan ba malu, hodi defende interesse partido nian no hamosu desunião ba militante no simpatizante sira. Partido nia média sira, educa Povo atu Unidade ka lae? Keta halo educa fali Povo atu sobu malu, insulta malu. Nicolau Lobato mak iha karik Nia sei dehan: ema sira modelo hanesan ne’e, traidores da UNIDADE do POVO.
Segundo apelo da unidade, “UNIDADE de Todos os patriotas a volta do Comité Central da FRETILIN, a direção incontestável do Povo maubere” (NICOLAU, P. 225). Iha segundo apelo ne’e, Nicolau hatur kedas ho princípio Aristóteles nian “princípio justo e método correcto”, laos princípio Maquivel nian “O fim justifica os meios”. Ne’eduni, Nicolau apelo “A nossa unidade baseia se em princípio justo […] O Comité Central da FRETILIN, guiado por princípios justos e utilizando métodos correctos através da sua prática” (NICOLAU, P. 225).
Ohin loron ne’e, ita nia lider Partido sira, sei usa hela método ida ne’e, iha sira nia princípio ka lae? Keta halo bé, sira usa hela Maquiavel nia princípio “O fim justifica os meios” hodi assegura sira nia an, atu ukun ba bebeik karik? Sira nebé iha tilun rona ba, no sira nebé iha matan haré rasik ba, método sira nebé Nai-Ulun sira usa, iha sira nia política hodi gere vida Nação nian. Se Nicolau mak iha, nia sei hatudu liman ba sira nebé usa sala método, maibé tamba nia rate de’it mos ita la hetan ona, mak ita hein tok keta nia bele mai hatudu liman, liu husi mehi ruma karik.
Terceiro apelo da Unidade, “Outro apela à unidade, a UNIDADE de esforços. A nossa unidade ideológica proclamada só será autêntica quando materializamos na prática […] é preciso juntar grande forças para removerem enorme obstáculo” (NICOLAU, P. 226). Nicolau hatur unidade ne’e, iha ESFORÇO no esforço ne’e, tem que hatudu iha prática katak oinsa bele serviço hamutuk, soe hamutuk ita nia força, hanesan kadalak nebé suli mutuk, hodi nakfilak ba we inan, no quando suli hamutuk ona, sei la iha tan obstáculo ruma atu satan netik.
Ne’eduni, ho Unidade ida ne’e, mak Nicolau optimista hodi haré Ukun Rasik-An ne’e hanesan realidade visível ida, nebé hakarak ka lakoi ita sei haré no ita sei hadau. Tan ne’e, nia afirma ho certeza vitória Timor nian “Os nossos inimigos são muitos e poderoso. Nós somos um país pequeno e fraco. Entretanto, SABEMOS, e PODEMOS, e DEVEMOS VENCER” (NICOLAU, P. 226).
Ohin loron, Nai-Ulun sira hatudu unidade iha esforço ka lae? Keta halo bé, balun esforço atu hadia, balun mai sobu, balun esforço atu halo, balun hafuhu de’it husi dok. Tebes duni, Timor precisa Unidade iha esforço, atu nune ita bele sai ona husi Incerteza Política, nebé ita lao ona tinan naruk nia laran, hodi halo desenvolvimento lao hakdasak no halo Povo sira moris iha confusão nia laran. Se lae, ita tinan-tinan halo eleição, maibe sei la iha mudança significativa, tamba ita la tau iha conscideração Nicolau nia apelo da unidade tolu ne’e, hodi gere ita nia Política Maun-Alin nian.
Tamba ne’e, política Maun-Alin nian nebé lolos tem que hatur iha unidade tolu ne’e: Unidade entre Povo, Unidade entre Partido ho Povo no Unidade iha esforço sira. Unidade tolu ne’e, mak lori duni ita to’o hetan Ukun Rasik-An, nebé ohin loron ita celebra ho ksolok. Pergunta mak ne’e, tan sá ita la continua usa nafatin unidade tolu ne’e, hodi haburas ita nia Política Maun-Alin, atu hadia rai Timor?
FILOSOFIA UKUN RASIK-AN TUIR NICOLAU LOBATO
Originalmente, Liafuan Ukun Rasik-An ne’e, mesmo que lian tetun, maibe la existe iha dicionário tetun, nem dicionário português. Só existe rohan de’it iha dicionário indonésio ho liafuan HUKUM, katak Lei, Direito no Regulamento. Ho evolução linguística mak Português sira introduz fali ba liafuan UKUN, basá iha português letra (H) ne’e letra maten, quando nia mosu iha início da frase. No letra (M) ne’e iha português, quando mosu iha ikus sempre pronúncia ho (N). No fim, mais facil atu português sira temi liafuan HUKUM ba UKUN, nebé hatudu ba lei, regulamento ka poder legítimo.
Liafuan An-Rasik ne’e, lian próprio Timor nian, nebé hatudu ba Nain Rasik “Kaer rasik Kuda-talin” (Poesia: Borja da Costa), “Uma nain mak ita, loke ka taka odamatan, ita mak loke, no ita mak taka” (NICOLAU, P. 369). Tamba ne’e, literalmente liafuan Ukun Rasik-An ne’e, katak nain rasik mak cria lei ka regulamento atu regula nia moris, la iha tan força ruma husi ema rai seluk, atu halo tan lei estranha ruma hodi regula fali, nain rasik nia moris iha nia rain rasik. Basá, nain rasik hakarak moris mesak hanesan Povo ida no Nação ida. Ukun Rasik-An ne’e, liafuan nebé mais fácil liu, atu ita temi bebeik mak Idependência “Independência total no completa” (Discurso do Xavier do Amaral). Ohin loron, ita ukun rasik duni, ita nia an ka lae, keta halo ema seluk ukun nafatin ita, no ita sai atan nafatin hanesan uluk karik?
Nicolau Lobato hatur filosofia Ukun Rasik-An ne’e iha jogo sistema dominação bo’ot rua nia laran: Colonialismo Portugal no Invasão Indonésia. Tuir relato histórico, Timor-Leste nia desejo atu Ukun Rasik-An ne’e, liga kedas ho colonial português sira tau-ain iha Timor. Desejo ne’e, hatudu liu husi revolta sira nebé ita nia antepassado sira halo: Revolta Camenasse, Cová, Cotubada, Cova Lima, Manu-Fahi, Uatu-Lari, etc (Cfr., NICOLAU, P. 84). Revolta hirak ne’e, hatudu mos-mos espírito nacionalista antepassado sira nian, hasoru sistema colonial, tamba sira lakoi atu Timor ne’e sai atan fali ba ema seluk ka ema seluk mak regula fali Povo Timor nia moris. Ne’eduni, Povo Timor nia desejo ne’e hatudu hela katak sira hakarak Ukun Rasik-An.
Depois de, Revolução dos Cravos, Povo Timor nia desejo atu Ukun Rasik-An hahu hetan roman husi governo português, liu husi Governador Alves Aldeia hodi hatur kedas ona ho opção política tolu ba processo descolonização, mak: a). Manutenção com a potência metropolitana. b). Independência. c). Integração na Indonésia (Fiar Ida, Neon Ida, Agende 2015). Iha sorin seluk, ita haré katak opção tolu nebé governo Português fó mai ita, hanesan lia-soran ida atu harahun ita nia unidade hanesan Maun-Alin, tamba sira nia moto mak dividir para reinar (Nicolau Lobato, P. 168). Los duni, hahu husi ne’e, ita começa fahe malu hodi hari grupo oi-oin, no halo ita fila oin ba malu, hodi oho malu hanesan ema fuik no le’et. Experiência moruk ida ne’e, mak ita lori to’o ohin loron, hodi halo ita haré malu laos ona hanesan Maun-Alin, tamba ita nia competição la saudável, hodi harahun sentido Maun-Alin lolos Timores nian.
Iha dia 11 de Maio de 1974, UDT hamrik uluk hanesan União ida hodi foti primeira opção atu defende tese federação spinolista nian ba Portugal. Maibé, Tuir Nicolau Lobato ida ne’e manobra Portugal nian, atu harahun Timor nia desejo ba Ukun Rasik-An “O colonialismo com outro nome, era mais uma manobra colonialista” (NICOLAU, P. 114). Tuir mai, iha dia 20 de Maio 1974, nacionalista Timor oan sira hola consciência da necessidade hodi hari ASDT atu foti segunda opção hanesan dalan único, justo no válido hodi defende Ukun Rasik-An. Maibé lakleur de’it ASDT nakfilak ba FRETILIN iha 9 de Setembro 1974, hodi sai hanesan Movimento Ampla ida atu hakoak ema hotu nebé hakarak Ukun Rasik-An. Atenção! FRETILIN ida Nicolau defende ne’e, Movimento ampla, Continuadora, Vanguarda Legítima, no Palavra de Ordem, laos Partido Político atu defende interesse partido nian (Cfr., NICOLAU, P. 215)
Ikus mai, iha dia 27 de Maio 1974 APODETI, mos hamrik hodi hili terceira opção ba nia crença política, maibé ida ne’e Nicolau nafatin conscidera hanesan manobra Indonesia nian, atu sira tama mai invade Timor. Ho manobra grupo rua ne’e nian, mak Nicolau afirma radicalmente nia preposição ida ne’e: “Descolonizar para a independência é lógico; mas, descolonizar para colonizar de novo é simplesmente um CONTRASSENSO, um ABSURDO” (NICOLAU, P. 138). Katak Nicolau Lobato conscidera partido rua ne’e, sira nia decisão ne’e atu lori Povo tama fali ba colonialização foun.
Tamba ne’e, manobra UDT ho APODETI nian ne’e hanesan absurdo no contrasenso. Ne’eduni, ba Nicolau ema hotu nebé la koi Ukun Rasik-An ne’e, merece atu simu título Reacionários, Traidor da Patria no Traidor do Povo (Cfr., NICOLAU, P. 81). Ohin loron mos, Nai-Ulun se mak Ukun hodi halo manobra oi-oin nia mos merece simu título iha leten ne’e.
Nicolau Lobato nia ponto de partida ba Ukun Rasik-An ne’e mak “luta contra existência de formas de colonização e opressão” (Nicolau Lobato, P. 70), hodi defende liberdade Povo Timor nian. Nicolau hatur Filosofia Ukun Rasik-An ne’e, iha verdadeira liberdade no verdadeira libertação: Iha verdadeira liberdade ne’e, nia hatur iha defesa da liberdade natural Povo oprimido nian, nebé hamro’ok ba Liberdade “a ideia da liberdade, o desejo da independência nasce com o Povo, vive com o Povo, pulsa todos os dias no coração do Povo” (NICOLAU, P. 81). Katak ideia atu moris livre hodi hetan Ukun Rasik-An ne’e, la’os ema lori husi rai liur ka partido ida nian, maibé Povo nia ideia rasik, tan Povo mak sente, no Povo mak hasoru, liu husi sira nia sofrimento no humilhação sira nebé ema rai seluk halo ba sira.
Tamba ne’e, Nicolau Lobato luta atu hadau Povo nia Liberdade hanesan rai nain, iha nia rai rasik. Ne’eduni, la bele hasai decreto oi-oin atu limita Povo nia Liberdade hanesan rai na’in, hodi obriga Povo halo buat nebé Povo lakoi, tamba viola Povo nia liberdade natural. Sé lae, ita hare mos-mos katak uluk Nicolau defende Liberdade ba Povo, ohin loron Nai-Ulun sira ofende Povo nia Liberdade.
Contudo, Nicolau afirma tan katak “O Povo de Timor está reconstruido com o seu próprio suor, com o seu próprio sangue” (NICOLAU, P. 223). Iha ne’e, mak Nicolau hatur verdadeira pedra angular da edificação do Estado, iha Povo sira nia Kosar Wén Rasik no Povo sira nia Ran Rasik, hodi hari Pátria Democrática ida ne’e. Nicolau nia fundamento ba conceito filosófico político, mak POVO, tamba ne’e nia la usa EU, la usa TU, nem ELE, maibe simplesmente NÓS somos continuadores. Tamba ne’e, lalika hadau malu atu dehan: HAU mak FUNDADOR. Tamba, ba Nicolau Lobato, ita hotu ne’e tama de’it iha caixa de CONTINUDAORES. Tamba, ideia atu Ukun Rasik-An ne’e, ita nia avo sira lori kedas ona hori-uluk, hori-wain. Atenção, Estado RDTL ne’e, hatur iha Povo nia kosar-wen no Povo nia Ran lulik. Tamba ne’e, Nai-Ulun sira foti decisão ruma tetu didiak lai, laos foti tuir imi nia vontade grupo no vontade pessoal.
Meta nebé Nicolau Lobato hakarak atu atinge Ukun Rasik-An ne’e, maka verdadeira libertação. Verdadeira libertação ne’e, Nicolau hatur iha descolonialização da interioridade, katak nia luta makas atu lori Povo Timor sai husi mentalidade atan wai-wain, hakru’uk wai-wain, hodi bele alcança humanidade autêntica Povo Timor nian, hanesan Tuhiwai dehan “descolonizamos nossas mentes para nos recuperar, reivindicar um espaço para desenvolver um senso de humanidade autêntica” (Linda Tuhiwai: 2012, P. 24).
Ne’eduni, ba Nicolau Lobato atu atinge verdadeira libertação ne’e, buat nebé precisa Povo Timor halo uluk ne’e mak ida ne’e “[…] é preciso que cada um se aperte primeiro a si mesmo. É preciso libertarmo-nos dos nossos preconceitos, da nossa autossuficiência, da nossa sobracena do nosso comodismo, no nosso fraco no sentido de responsabilidade” (NICOLAU, P. 102). Katak ita tem que kolu uluk lai ita nia an husi, ita nia egoismo, arrogância no individualismo. Sobretudo, hases tiha ita nia mentalidade la diak sira, nebé halo ita sai atan bebeik, hodi hamate ita nia liberdade, no halo fraco ita nia responsabilidade, atu nune’e ita bele luta atu alcança meta final; Ukun Rasik-An.
Iha descolonialização ne’e, Nicolau sempre halo referência ba Independência Total Povo Timor-Leste nian hanesan solução política única, justa no válida. Assim, Nicolau la coloca libertação total ne’e iha dúvida, maibé certeza absoluta hodi dehan “E por isso que devemos estar confiantes na nossa vitória. A nossa vitória é certa porque nada poderá deter a força do Povo na sua marcha para a liberdade” (NICOLAU, P. 207). Nicolau continua afirma tan dehan “A libertação não é uma dádiva, mas uma conquista. Todos os Povos que lutam para conquistar” (NICOLAU, P. 70). Ukun Rasik-An nebé ohin ita celebra ne’e, resultado husi Povo nia luta, Povo nia kosar wen, no Povo nia fakar-ran, laos ema entrega de’it hanesan presente ida mai ita. Uluk ita nia avo sira, hisik kosar-wen no fakar-ran hodi hadau Ukun-Rasik-An ba Rai ida ne’e, ohin loron ita sei continua hisik kosar-wen no farak-ran atu hadia Rai ida ne’e ka lae? Keta halo ita tur iha AC laran, kosar la sai hodi goja de’t karik iha Rai ne’e nia leten. Sé mak hanesan ne’e karik, simu hela tendangan ida husi Borja da Costa nia poesia nebé dehan “susu ita rai bokor, susu ita isin bokur” (NICOLAU: P. 420).
Contudo, ba Nicolau Lobato libertação da dignidade humana no libertação da pátria ne’e, hanesan imperativo histórico ida nebé antepassado sira husik hela mai ita, tamba ne’e mak nia afirma nia preposição “Nós estamos na linha certa, nós somos os únicos e legítimos deposiários do legado dos nossos antepassados – a defesa intransigente da liberação do nosso Povo” (NICOLAU, P. 84). Xavier acrescenta tan hodi dehan “Para vencer é preciso lutar. Para lutar é preciso resistir. Para resistir é preciso organizar-se. Para se organizar é necessário haver condições” (NICOLAU, (Discurso do Xavier do Amaral), P. 377). Katak sira nain rua hatur vitória ba Ukun Rasik-An ne’e, hanesan esforço continuação ida husi antepassado sira. Iha esforço ne’e, precisa condição importante ida naran UNIDADE.
Contudo, Unidade ne’e mak Borja da Costa formula iha nia poesia, hodi motiva nacionalista sira, atu fo liman ba malu hanesan Kadalak suli mutuk, fila wWé inan, Wé inan tan malu sa be tahan. Wainhira Povo Timor sira lian ida de’it, no força ida de’it, sei la iha força ida atu satan netik mehi nebé Timor Oan sira hakarak realiza, katak Kaer Rasik Kuda Talin no Ukun Rasik ita Rain. No fundo, Nicolau Lobato hatur filosofia Ukun Rasik-An ne’e, iha Unidade POVO nian hanesan Maun-Alin. Tamba ne’e, ba Nicolau Chave atu atinge Ukun Rasik-An ne’e mak UNIDADE hanesan maun-alin, hodi gere política Maun-Alin nian ida nebé hetan abut klean liu.
De facto, Unidade Timor oan nian ne’e mak sai chave hodi alcança Ukun Rasik-An. No unidade ne’eduni maka lori Timor to’o hetan INDEPENDÊNCIA nebé ohin loron ita celebra hanesan festa Nacional. UNIDADE nebé Nicolau ho Xavier promove ne’e, ohin loron sei iha ka lae? Keta halo, interesse partido nian, interesse família nian no interesse pessoal nian, harahun tiha ona Unidade nebé abut klean hanesan Timor oan karik?
NB: Hakarak atu hatene sé mak Nicolau Lobato no oinsa hatur Unidade Maun-Alin hodi gere política Maun-Alin, tuir Nicolau Lobato, keta haluha acompanha nafatin artigo ne’e nia continuação, nebe sei fo sai fali iha loron moris Nicolau Lobato nian, iha dia 24 de Maio de 2021. Iha neba sei koalia assunto importante tolu: SÉ MAK NICOLAU LOBATO, POLÍTICA MAUN-ALIN NIAN ho CONSENSUS MAUN-ALIN NIAN, hodi completa tema nebe coloca iha leten.
Iha assunto tolu ne’e, sei koalia klean liu konaba oinsa Timor oan bele hamutuk hodi hametin Unidade Maun-Alin, iha Política dos Timores perante Incerteza Política ho roman Nicolau Lobato nian. Ita sei haré mos razão saida, maka Nicolau rejeita conceito nebé ohin loron, Português sira usa hodi bolu ita timorense, no profere liu atu ita bolu malu TIMORES. Não há como realmente. De facto, Timor leste é dos Timores. Boa continuação!
Escritor: José Felix Camilo (Estudante ISFIT: 2 Ano teologia).
Artigu furak tebes..jura ne… Bravo mwn jeca🇹🇱💚
Halo distorsiu ba istoria Luta lolos Povu Maubere nian
Viva Papa Francisco II🔥✊
Abaixu Obskurantizmu
Abaixu Revizionizmu
Abaixu Kapitalizmu-Imperializmu
Moris Hikas ba Mauberizmu-Marxizmu-Leninizmu-Maoizmu=Komunizmu Timor 🔥✊
Sitasaun Sira no argumentu Sira razoavel. Maibe mosu pergunta Ida nune’e. Unidade Maun Alin ba saida Mak kamarada maksud iha artigu ne’e husi kamarda NICOLAO LOBATO Nia hanoin?
Artigu furak no lisaun osan mean mai ami hotu 🙏
Ya, simplesmente apelo da unidade tolu nbe Nicolau Lobato apresenta iha 20 de Maio ne, hatudu peofundamente unidade Maun-Alin nian. Contudo, Unidade Maun-Alin nebe Nicolau hakrk ne atu atinge meta final: Ukun Raisk-An.
Tamba ne, ba Nicolau chave atu hetan Ukun-Rasik-An ne mak unidade, nb Borja da Costa formula fali iha nia poesia Kdadalak suli mutuk fila we inan, we inan tan malu sa be tahan.
Ho ida ne, mak hau introduz fali Unidade ne, mai situação actual nbe ita hasoru. Katak ita nia problema brk mosu, tmb ita lakon sentido unidade Maun-Alin. Neduni, unidade Maun-Alin sai chave atu hadia no tane Rai Timor.
Mb atu claro liu, ita acompanha artigo ne nia continuação sei hatun iha 24 de Maio hnsn homenagem ba Nicolau Lobato nia aniversário natalicício ba dala 75. Iha nba sei koalia klean liu knb oinsa hametin unidade Maun- Alin nian iha política dos TIMORES, perante incerteza politica ho roman Nicolau Lobato nian.
Obrigado e abraço!
Nicolau Lobato iha jeral hanesan ema Marxista, Leninista no Maoista-Partikular iha Timor, hanesan Mauberista Ida.
Iha jeral, Luta neebe NL ho nian kamarada seluk kontinua halo ne’e hanesan “Luta Klase” Ida neebe revolta hasoru inimigu kapitalizmu no Imperializmu ho sira nian aparellu sira neebe esforsu hodi domina ho meiu kolonizasaun no invazaun hasoru Povu Maubere. Ba kolonizasaun no invazaun nee, Povu Maubere sofre forsadamente ho forma oi-oin no konsekunsia halo Povu Maubere nian direitu autentiku ba Libertasaun total no kompletu sai rahun namlele no seluk tan.
Ba relasaun sosial hirak ne’e hotu neebe inimigu ho aparellu sira konstroi sai kondisaun objetiva Ida rekere Povu Maubere ho nian dirijenti kamarada NL no FX no seluk, hola pozisaun klasse Maubere nian hodi dirije Luta koletiva ida hasoru klase dominante esploradora Kapitalizmu no Imperializmu Liu husi meiu kolonizasaun no invazaun.
Ba pozisaun klasse Maubere nian ne’ebe NL ho nian kamarada seluk foti Laos pozisaun UNIDADE MAUN-ALIN. Pozisaun klasse nee rasik define ho Frenti Ampla/Frenti Unida ba hasoru inimigu, nee nuudar tatika-estratejiku ba Luta nian.
Ikus, ba situasaun atual neebe Sai impasse total ka mangame-rai nain babeur [terminolojia organika Povu Maubere], nee tan konsekuensia husi harmonizasaun klase husi konseitu Unidade Nasional. No reinforsa liu tan husi meiu aparellu dominante liberal kapitalisku ho nian filozofia boot Demokrasia atual neebe Tama iha krize. Hirak nee hotu, kria sosiedade atual Sai pasifiku, apatia, disorientadu no ka desorganizadu, reaksionariu, nasionalista konservativu no populist.
Ba ita-Maubere hotu tenki repolitiza situasaun atual no re vizita Nicolau Lobato ho nian kamarada da Luta sira nian Pratika Revolusionariu sira no eventu Revolusionariu sira hodi re interpreta hikas iha situasaun atual nunee bele hakur impasse naruk nee.
Maluk Maubere hotu mai ita hamutuk ba!
Viva Kamarada NL ✊
Viva Komunista Timor ✊